ČIŠĆENJE PODMORJA

U akciji ‘From Waste To Wear‘ iz luke Krnica izvađeno oko 250 metara napuštenih ribarskih mreža

U akciji je sudjelovalo desetak ronioca iz Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Austrije
 Goran Sebelic/Cropix

S dubine od oko 25 metara izvađeno je oko 250 metara napuštenih ribarskih mreža, takozvanih "duhova ubojica", dvije vrše, vadilo ih je desetak ronioca volontera iz Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Austrije – to su brojke ekološke akcije "From Waste To Wear" koja se u srijedu održala u luci Krnica kod Pule gdje se čistilo Jadransko podmorje.

Hyundai, organizacija Healthy Seas, proizvošač vlakana Aquafil i ronioci iz Ghost Diving tima organizirali su je kako bi očistili dio od 640 tona ribarskih mreža koliko ih godišnje završi u svjetskim morima.

Ronioci volonteri pojavili su se u Istri u subotu, a u nedjelju su već krenuli na prva ronjenja. U utorak su označili mreže koje treba ukloniti iz mora i u srijedu ih, nakon skoro dva sata ronjenja, izvadili na površinu.

image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

Veronika Mikos, direktorica Healthy Seasa, organizacije koja od 2013. godine čisti podmorja u 12 država i koja je do sada uklonila ukupno 720 tona ribarskih mreža, objasnila nam je zašto su one tolike opasne.

- Te odbačene mreže zapinju za hridi i na kraju hvataju ribu i ubijaju ju. Otuda im i ime "duhovi ubojice" jer ribe pomisle da se radi o dijelu morskog dna kad zapnu o njih. Kako pušta mikročestice plastike koje kasnije završavaju u našoj hrani, probleme stvara i za ljude. Mreža zapinje i za brodske propelere ili dopluta do plaža i onečisti ih – objašnjava Mikos.

image

Veronika Mikos

Goran Sebelic/Cropix

Kad mreže zaglave na dnu, jedino tko ih može izvaditi su ronioci. Svi koju su u srijedu ronili kraj Krnica su volonteri – imaju svoje poslove, često su instruktori ronjenja, koji iskoriste svoje slobodno vrijeme za slične akcije. Primjerice, ranije su ove godine pod pokroviteljstvom istih aktera – Hyundaija, Healthy Seasa i Aquafila - očistili more od 18 tona ribarskih mreža i još pet tona ostalog otpada.

U Krnicu su došli jer je to mnogima omiljena destinacija za rekreativno ronjenje zbog brojnih brodskih olupina na dnu. Tako su i otkrili zaboravljene mreže.

U srijedu su ronioci su nakon provjeravanja opreme skočili u more kraj označenih mjesta – nekoliko plutajućih boca označavale su mjesta gdje su mreže. Ronioci su u rukama držali vodene skutere, na lica stavili maske, u usta disaljke i potom nestali. Dvadesetak minuta ništa se nije događalo, a zatim su se crveni baloni počeli pojavljivati na površini. Nicali su jedni za drugim međusobno udaljeni kojih desetak metara. Prema površini su nosili mreže.

image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

Baloni se vežu za dio mreže koji je zaglavljen na hridi pa se napušu i dižu. Ako je balon veći, to znači da je privezan za težu i stariju mrežu punu morske trave i raznih stvarčica poput rakova i školjki.

Veronika Mikos nam priča kako sve izvađene mreže nastoje reciklirati, a od njih će tvrtka Aquafil izraditi materijal Econyl, ekološki najlon koji se može iskoristiti za izradu tepiha, nesesera, tkanine, čak i sunčanih naočala koje nam Mikos pokazuje na svojoj glavi.

Osim reciklaže i čišćenja, sugovornica upozorava da je i Healthy Seasu cilj širiti ekološku svijest.

image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

- Naši glavni ciljevi su edukacija i dizanje svjesnosti. Surađujemo s ribarskim školama u Europi koje su u kurikulum umetnule temu mreža za koje znaju da ih je nužno reciklirati. Održavamo i brojne radionice za djecu. To su zabavni i interaktivni programi. U nekima djeca posjećuju i ribare te mogu inhalirati kisik – opisuje Mikos, nastavivši da često čuju opaske roditelja da ih nakon radionica djeca tjeraju da više ne koriste plastiku.

- Plastika je koristan proizvod, ali je koristimo više negoli je potrebno – zaključuje Mikos.

U čišćenju dna kraj Krnice sudjelovao je I Hyundai. Ta autokompanija u partnerstvu je s Healthy Seasom od prošle godine, tijekom koje su očistili oko 78 tona smeća iz mora. Dio njega završio je baš u njihovom novom električnom automobilu.

- Od econyla smo napravili tepihe u IONIQU 5. To je vrhunac našeg partnerstva s kojim podupiremo cirkularnu ekonomiju. Želimo s Healthy Seasom održati zdrav morski ekosustav, bez napuštenih ribarskih mreža – priča na uzbibanom brodu Lina Dujić iz odnosa s javnošću Hyundai Motor Europe.

image

Lina Dujić

Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

U razgovoru je naglasila važnost edukacije i dotaknula se Hyundaijevih održivih proizvoda koji u sebi sadržavaju razne materijale.

- U unutrašnjosti IONIQA 5 nalaze se i materijali napravljeni od recikliranih plastičnih boca, a vrata su primjerice premazana poliuretanskom bio bojom koja je napravljena od ulja repinog cvijeća i kukuruza – nabraja Dujić.

Dok smo s njom razgovarali, gotovo dva sata nakon što su zaronili, na površinu su počeli izvirati ronioci. U zraku su držali duguljasti balon kao signal brodici da ih pokupi. Na nju su se potom uspeli i usput za nju privezali balone s mrežama. Kad su svi ronioci bili na brodici, počelo je vađenje mreža na kojima je bilo mnoštvo rakova, bilja i raznoraznih ostataka.

- Gledajte, rak koji živi u jaju morskog psa – uzbuđeno će Mikos dok drži jaje. Na pramcu je predah potražilo dvoje ronioca, Derk Remmers i Sven Nelles iz Njemačke. Izmoždeni žeđu, tražili su vodu.

- Ovo je uvijek težak rad - otkrio nam je Sven. Ispričali su kako su pokušali balonima podići mrežu dugu sto metara. Ipak, ona se prilikom uzdizanja prepolovila te su opet morali postaviti balone. Tijekom izrona, mučili su ih rakovi, školjke i biljke, koji su padale s mreža.

image

Derk Riemmers i Sven Nelles

Goran Sebelic/Cropix

Obojica su po zanimanju instruktori ronjenja koji s Healthy Seasom surađuju godinu dana, a članovi Ghost divinga su 12 godina.

- Nikad nije teško pronaći vrijeme za odlazak na neku misiju čišćenja mora, to je zadovoljstvo - istaknuo je Derk, a Sven dodao da se uvijek voli sresti s prijateljima iz ronilačkog svijeta radeći nešto zabavno i korisno.

S Healthy seasom surađuje i Puljanin Maurizio Grbac koji vodi školu ronjenja u Krnici. Tijekom akcije nije ronio, nego je vodio ronilački pothvat.

- Najvažnije je da faktor sigurnosti bude na visokom nivou, pogotovo jer su to svi volonteri. Drugo po važnosti tijekom ovakvih akcija je da se ona prepozna u ribarskoj zajednici, da ribari razumiju koliko su mreže štetne - izdvaja Grbac koji je s Healthy Seasom prvi puta surađivao 2012. godine tijekom čišćenja olupine Argo.

image

Maurizio Gobac

Goran Sebelic/Cropix

U zadnje četiri godine su opet krenuli intenzivno surađivati, a dvodnevne akcije čišćenja u istarskom primorju organiziraju svakog drugog mjeseca.

- O tome koliko ćeš mreža izvaditi na određenoj lokaciji ovisi o pristupačnosti mjesta i informacijama koje ste dobili - navodi Grbac koji smatra da u posljednje vrijeme ribari sve vise shvaćaju da izgubljene mreže ne mogu samo tako ostaviti da leže na morskome dnu.

Kad ribarima mreža padne, odmah se javljaju roniocima i sugeriraju im gdje se ona nalazi. Ako ribari pogriješe i izgube novu mrežu, tada im je ronioci vraćaju, ali uglavnom izvađene šalju na reciklažu.

- Promijenio se pristup kod ribara. Na terenima koje smo temeljito počistili više ne nalazimo nove mreže – komentira uspjehe akcije Maurizio Grbac.

image
Goran Sebelic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2022 16:39