Prijepor između Ministarstva znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i Ministarstva uprave Lovre Kuščevića zbog nacrta Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, koji je HNS-ova ministrica napisala u ženskom rodu, nastavio se i jučer priopćenjem u kojem Kuščević pojašnjava zašto je dao negativno mišljenje na takav zakon, ali i kritizira što se interna dokumentacija našla u Jutarnjem listu koji je objavio priču.
Neslužbeni izvori iz Banskih dvora bliski premijeru još su i oštriji, pa tako jedan naš sugovornik poručuje kako ovaj potez ministrice nije nimalo korektan, jer nije nikoga obavijestila o tome, a postupila je, kaže, u “maniri Mosta”, zbog čega premijer planira obaviti razgovor s njom.
- Ovo što je napravila ministrica Divjak stvarno nije korektno. Potez u maniri Mosta i premijer će sigurno s njom obaviti razgovor jer se to tako ne radi. Niti je nazvala ministra Kuščevića, niti je razgovarala s premijerom, a internu komunikaciju je pustila u medije - kaže premijerov suradnik.
Presedan
Podsjetimo, Divjak je u internu Vladinu proceduru poslala zakon koji je napisan u ženskom rodu, a ne u muškom, što je presedan, uz pojašnjenje da u obrazovanju većinom rade žene pa zašto ne bi ovaj put zakon bio tako napisan uz napomenu da vrijedi za oba spola. No, Ministarstvo uprave dalo je negativno mišljenje na takvu verziju zakona.
- Nacrt ovog zakona trenutno je u ranoj fazi usklađivanja teksta među tijelima državne uprave, kada je njihova interna komunikacija uobičajena praksa. Po usklađivanju, Nacrt prijedloga zakona bit će upućen u postupak javnog savjetovanja. U daljnjoj fazi izrade zakona, nakon provedenog savjetovanja s javnošću, propisan je postupak koji omogućava pravovremeno usuglašavanje stavova svih tijela državne uprave, uključujući i u postupku pred radnim tijelima Vlade.
Stoga smatramo potpuno neprimjerenim i nepotrebnim iznošenje interne korespondencije između dvaju ministarstava, pogotovo kada se radi o ovakvoj primjedbi isključivo tehničke naravi koja nema veze sa samim sadržajem Zakona - priopćili su jučer iz Ministarstva uprave.
Propisi o rodovima
Podsjećaju i na zakonska uporišta zbog kojih su odbili prijedlog ministrice Divjak da zakon bude u ženskom rodu.
- Primjedbom se Ministarstvu znanosti i obrazovanja skreće pozornost da je u tekstu predmetnog prijedloga zakona potrebno koristiti uobičajenu zakonsku terminologiju u skladu s člankom 45. stavkom 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, gdje je propisano da se u aktima koriste imenice u muškom rodu, a samo iznimno u ženskom rodu. Napominjemo i da je neutralnost pojmova već utvrđena u članku 2. Nacrta prijedloga zakona, koju odredbu u pravilu sadrži svaki zakon - pojasnili su u Ministarstvu uprave.