Na Koritima je baš ovih dana održana uspjela manifestacija gastronomije i baštine Skriveni mljetski kantuni, a samo par dana ranije to se malo otočno mjesto našlo na karti naselja koja se gase?!
Preciznije, na gostujućoj izložbi Muzeja europskih kultura u Berlinu, „Atlantida – Mali svjetovi“, nedavno otvorenoj u Art radionici Lazareti, među mala europska mjesta koja odumiru uvrštena su i Korita na otoku Mljetu.
Spada li doista to selo u postav koji govori o selima opustjelim zbog političkih, ekonomskih razloga i prirodnih katastrofa, Dubrovački vjesnik pitao je mljetskog načelnika Điva Marketa.
"Ne bih rekao da je stanje tako alarmantno, iako je činjenica da u tom selu danas ima više kuća nego stanovnika. Naselja kao ovo u u unutrašnjosti otoka gubila su stanovnike godinama, pa i desetljećima, no iz Korita ljudi nisu išli u dijasporu kao što bi se moglo promisliti, nego su preseljavali u naselja na obali Mljeta. Konkretno, stanovnici Korita su selili u Saplunaru, tamo su gradili nove kuće koje su koristili i za biznis. Iz Prožure su, recimo, Prožurani selili u Prožursku Luku, Maranovići u Okuklje, Babino Polje u Sobru, tako da je i mjesto Korita doživjelo sudbinu ostalih naselja unutrašnjosti otoka. Svakako, nije stanje tako dramatično da su Korita ostala bez svojih stanovnika, ali u svakom slučaju manje ih je nego proteklih desetljeća. Ali nisu oni iseljavali na kopno, nego su u obližnju Saplunaru izgradili nove obiteljske kuće, a u Koritima sačuvali stare koje se, hvala Bogu, sve više renoviraju. Dakle, ovo su sve bile selidbe unutar otoka", objasnio je načelnik Market ‘migracijske rute‘ Mljećana. Kaže da su na Odisejevu otoku presretni što se zadnjih godina broj stanovnika ustalio na nešto više od tisuću i više nema odljeva.
"Nema depopulacije ni u Koritima koje spominjete, ni u Saplunari koji spadaju u zajednički mjesni odbor s istim stanovnicima. Ova dva mljetska naselja skupa broje oko 120 stanovnika. Istina, teško je razlučiti tko gdje živi i koliko dugo jer mnogi od mještana žive na dva mjesta, malo u Koritima, malo u Saplunari gdje je više ljudi. Otočana koji su u Koritima i zimi i ljeti je negdje dvadesetak, po mojoj procjeni", govori za Dubrovački.
Prošlost Korita kao otočnog mjesta najbližeg Dubrovniku seže još u doba Dubrovačke Republike, po tadašnjim mjerilima podignuto kao urbano naselje.
Na stranicama Turističke zajednice Mljeta doznaje se kako je mjestašce nastalo u 15. stoljeću nazvano Korita zahvaljujući prirodnim kamenim udubljenjima u koja se punila voda. Zbog povoljnog geografskog položaja Korita su imala važnu ulogu kao ‘nadzorna točka‘ za akvatorij mljetskog kanala i pučine, a kula u sredini sela i danas je simbol nekadašnje obrane od čestih gusarskih napada.
Mjesto je, navodi se dalje, tijekom 17. i 18. stoljeća bilo poznato po ribarstvu i prodaji usoljene ribe, ponajprije srdela. Vremenu tamo odolijeva nekoliko crkvica, jedna od njih posvećena sv. Iliji, zaštitniku mjesta, čiji se blagdan slavi 20. srpnja. O dugoj naseljenosti mjesta, ali i otoka, svjedoče i iskopine crkve sv. Pavla iz 5.stoljeća te ostaci vile rustice iz 1. stoljeća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....