Krajem prošle godine u blokadi su bile 21.043 pravne osobe, s ukupnom vrijednošću neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 18,1 milijardu kuna, a među njima prevladavaju pravne osobe blokirane 120 i više dana, s udjelom u ukupnom broju od 81 posto, a u ukupnom dugu od 90 posto, pokazuju podaci iz analize Financijske agencije (Fina).
Krajem 2015. godine, naime, u blokadi 120 i više dana bile su 17.093 pravne osobe, a njihov je dug iznosio 16,34 milijarde kuna.
Po podacima Fine, pravne osobe u blokadi dužoj od četiri mjeseca najviše duguju ostalim vjerovnicima, 13,39 milijardi kuna, dok središnjoj državi (proračunu) duguju 2,78 milijardi, a jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 167 milijuna kuna.
Kod tih je pravnih osoba krajem prošle godine bilo zaposleno 7.912 radnika ili nešto više od polovine (50,6 posto) radnika koji rade u blokiranim poduzećima.
Analiza pravnih osoba blokiranih 120 i više dana, prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokade kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od tri četvrtine ili 77,9 posto insolventnih pravnih osoba na koje se odnosi 74,5 posto iznosa neizvršenih osnova nije krajem prosinca 2015. godine imalo zaposlenih, ističu iz Fine. Krajem prosinca prošle godine u blokadi 120 i više dana bilo je 13.312 pravnih osoba bez zaposlenih, a njihov je dug iznosio 12,2 milijarde kuna.
Nešto manje od 20 posto insolventnih pravnih osoba s većim udjelom zaposlenih (48,1 posto) opterećeno je s 19,7 posto iznosa neizvršenih osnova, a radi se o onima koje zapošljavaju jednoga ili dva radnika. Naime, 3.194 pravne osobe blokirane više od četiri mjeseca dugovalo je krajem prošle godine 3,2 milijarde kuna, a u tim je tvrtkama zaposleno 3.808 radnika.
Na pravne osobe s tri i više zaposlenih odnosilo se samo 5,8 posto ukupnoga iznosa prijavljenih neizvršenih osnova ili iznos od 942,6 milijuna kuna. Te pravne osobe, njih 587, činile su krajem prosinca svega 3,4 posto ukupnoga broja insolventnih pravnih osoba, no u njima je bilo zaposleno 4.104 radnika, što je više od polovine (51,9 posto) ukupno zaposlenih u pravnim osobama blokiranim 120 i više dana, navode iz Fine.
Zagrebačke tvrtke dužne 7,82 milijardi kuna
Promatrano po županijama, na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva najviše utječu pravne osobe s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 7,82 milijarde kuna ili 47,9 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova i 34,3 posto pravnih osoba blokiranih neprekidno 120 i više dana. Krajem prošle godine u takvoj je blokadi bila 5.871 pravna osoba s područja Grada Zagreba, a zapošljavale su 2.556 radnika.
Na drugom su mjestu po visini duga, pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije s 2,56 milijardi kuna duga i udjelom od 15,7 posto. Slijede pravne osobe Primorsko-goranske županije s 972,8 milijuna kuna neizvršenih osnova i udjelom od 6 posto u ukupnom iznosu, Zagrebačke s 870,4 milijuna kuna i udjelom od 5,3 posto te Istarske županije sa 750,3 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade neprekidna trajanja 120 i više dana od 4,6 posto.
Tako se na pravne osobe iz tih pet županija odnosilo 79,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana u Republici Hrvatskoj. Ostalih 20,5 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,1 posto u Požeško-slavonskoj do 2 posto u Osječko-baranjskoj, 2,9 poso u Zadarskoj te 3,2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Promatrano po gradovima/općinama, po iznosu duga neprekidna trajanja 120 i više dana, najviše je blokiranih pravnih osoba u Gradu Zagrebu, njihov je udio u ukupnome dugu 47,9 posto. Prema istom kriteriju izdvaja se Split (10,2 posto), a slijede Rijeka (3,3 posto), Zadar (1,9 posto), Solin (1,3 posto), Velika Gorica, Samobor i Pula (1,1 posto) te Makarska (1 posto), navode iz Fine.
U analizi pravnih osoba blokiranih 120 i više dana iz Fine podsjećaju da je 1. rujna 2015. godine na snagu stupio novi Stečajni zakon, koji predviđa i automatsko pokretanje stečaja nakon blokade računa duže od 120 dana.
"Novim rješenjima koja donosi novi Stečajni zakon, a posebice automatskim pokretanjem stečaja nakon blokade računa dužnika u trajanju dužem od 120 dana, zasigurno će se potaknuti dužnike da aktivnije poduzimaju mjere koje su potrebne da bi povratili solventnost ako je to moguće, odnosno osigurati vjerovnicima da će stečaj biti pokrenut u relativno kratkom roku od nastupanja insolventnosti dužnika što će im jamčiti i veći postotak naplate u tim stečajnim postupcima", napominju iz Fine.