STRUČNJACI UPOZORAVAJU

U HRVATSKOJ JE SVE VIŠE UMRLIH, A FOND JE PRESUŠIO 'Imaju novac samo za luksuz, ali ne i za zdravlje sirotinje koja živi pod azbestom!'

 Arhiva / HANZA MEDIA

Od 2010. do 2015. godine u Hrvatskoj je od posljedica akumuliranja azbesta u organizmu umrla 441 osoba, a ono što posebno zabrinjava jest činjenica da broj oboljelih raste, piše Novi list.

Proizvodnja i upotreba azbestnog materijala u Hrvatskoj je zabranjena od 2006. godine, a dvije godine kasnije je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počeo sa subvencioniranjem uklanjanja azbesta iz kućanstava tako što je sakupljačima i oporabiteljima plaćao njegov odvoz i zbrinjavanje. Iako su građani sami morali angažirati i platiti građevinarce koji su azbestni materijal skidali, ili su pak to činili sami, plaćeni odvoz i zbrinjavanje bili su od velike pomoći jer su barem donekle umanjili trošak, dok je i sav skinuti otpad bio propisno i zbrinut.

U srpnju prošle godine u Fondu je, međutim, 'presušilo' te se program otad ne provodi. Postavlja se pitanje je da li i ono što se otad s kuća skine završi propisno zbrinuto. Prije nego što je nestalo novca, donesen je Pravilnik o gospodarenju građevinskim otpadom i otpadom koji sadrži azbest, kojim je propisano da najkasnije do kolovoza ove godine sve općine i gradovi svojim građanima moraju uputiti zahtjev da im dostave podatke o azbestu u ili na svojim kućanstvima – lokaciju, približnu količinu, vrstu.

Samo je 89 općina i gradova od njih ukupno 555 u državi takve pozive dosad raspisalo i prikupilo podatke, dok je nepoznat podatak o tome koliko ih je pak realiziralo i obavezu iz pravilnika da sami, umjesto Fonda, građanima subvencioniraju odvoz i zbrinjavanje azbestnog otpada.

Azbestni materijal tijekom svog životnog vijeka, i pod utjecajem vremenskih prilika, posebno bure, stalno otpušta male količine azbestnih čestica, a posebno je opasno kad ga se ošteti ili nepropisno uklanja. Uklanjanje bi trebalo prepustiti građevinarcima koji bi trebali nositi zaštitna odijela i maske te sve što skidaju prvo dobro namočiti kako se ne bi dizala azbestna prašina. Kod uklanjanja azbesta s krovova posebno je važno materijal ne bacati s visine nego ga lagano spuštati na tlo, a onda ga i propisno, zatvorenog, prevesti u za to predviđena reciklažna dvorišta odnosno kazete.

Pitanje je koliko se građana, ali i građevinaraca, međutim, pridržava pravila, i gdje azbest lani od srpnja završava.

- Kancerogeni azbestni otpad nije stvar pojedinca već društva uopće i zato svi zajedno trebamo naći prihvatljivo rješenje kako taj opasni otpad ne bi završio u prirodi - ističe Nenad Maljković, magistar sigurnosti i predsjednik udruge Moj otok iz Punta koji širom Hrvatske održava predavanja o uklanjanju azbesta.

Postavlja pitanje ima li Fond novaca samo za luksuz – energetsku obnovu, kupnju automobila na električni pogon i subvencioniranje kupnje kućanskih aparata, a ne i za zdravlje, i to zdravlje sirotinje koja živi pod azbestnim krovovima i fasadama, piše Novi list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. listopad 2020 05:43