Ulaz u špilju zatrpan s tridesetak kubika kamenja, čuvari prirode koji zaustavljaju bagere usred posla i investitor koji na koncu, umjesto kazne, dobiva priliku da štetu ispravi vlastitim rukama. Tako izgleda slučaj iz općine Višnjan kojim je Javna ustanova Natura Histrica ušla u povijest hrvatske speleologije.
"Ovo je prvi put da smo nekoga obvezali da devastirani speleološki objekt vrati u prvobitno stanje. Time smo poslali jasnu poruku da se prirodu ne smije zloupotrebljavati i da se šteta može ispraviti," izjavila je ravnateljica JU Nature Histrice Silvia Buttignoni.
Ulovljeni na djelu
Nadzor je proveden 12. kolovoza 2025. godine. Na terenu su zatečena dva muškarca i radni strojevi u punom pogonu. Ispostavilo se da su riječ o ocu i bratu investitora, vlasnika OPG-a, koji su potvrdili da zatrpavaju špilju radi uređenja državnog poljoprivrednog zemljišta.
"Mi samo radimo po nalogu, nismo znali da je to zabranjeno," pravdali su se čuvarima prirode, ali bez valjanih dozvola. Radovi su odmah zaustavljeni. Čuvari su im pokazali odredbe Zakona o zaštiti prirode i članke koje su prekršili, među njima i onaj koji izričito zabranjuje zatrpavanje i uništavanje speleoloških objekata.
Iako su imali mogućnost podnijeti optužni prijedlog, čuvari prirode odlučili su drugačije. "Stranka je pokazala kajanje i dobru volju da popravi štetu. Smatrali smo da je za prirodu korisnije da se špilja obnovi, nego da se pokrene prekršajni postupak koji bi trajao godinama," objašnjava glavni čuvar. Buttignoni naglašava da je odluka bila promišljena.
"Nije nam cilj gomilati prijave, već očuvati prirodu. Ovdje je šteta bila vidljiva i odmah ispravljiva, a reakcija čuvara omogućila je da špilja bude spašena u rekordnom roku", kazala je.
Kada su 20. kolovoza ponovno došli na teren, čuvari prirode zatekli su drugačiju sliku. Ulazna ponikva očišćena je, kamenje uklonjeno, a unutrašnjost špilje vraćena u stanje koje je gotovo identično izvornom.
"Špilja je vraćena u stanje koje je bilo prije zahvata. Imamo manjih odstupanja, ali ona ne ugrožavaju očuvanje objekta," navode iz Nature Histrice.
Štetu treba ispraviti
Inače, špilja u Bačvi nije anonimni teren. Prvi put je dokumentirana još 1926., a dvije godine kasnije objavljena u radu talijanskog speleologa Edvarda Boegana. U katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske unesena je 2013. godine nakon modernog topografskog snimanja, a predmet je i suvremenih znanstvenih istraživanja. O važnosti njezina očuvanja govori i podatak da se nalazi u bazi "Čisto podzemlje" te da je već ranije čišćena od otpada.
Slučaj otvara i pitanje odgovornosti lokalnih institucija, smatra Buttignoni. Ulaz u špilju bio je zatrpan znatnom količinom kamenja s obližnje njive, a ni općina Višnjan ni komunalni redar nisu reagirali, kaže nam. Slična pasivnost zabilježena je i kada je, u istom području, zatrpano nekoliko tradicionalnih lokvi.
"Ovakvi slučajevi pokazuju koliko je važno da svi dionici – od lokalne vlasti do državnih institucija – ozbiljno shvate svoju ulogu. Ne smijemo dopustiti da se ovakvi objekti devastiraju pred očima svih," upozorava Buttignoni.
Za Naturu Histricu ovo je druga godina zaredom u kojoj ostvaruju pravne prekretnice. Nakon što su 2024. dobili prvu presudu za onečišćenje speleološkog objekta, sada su uspjeli i u onome što se činilo još težim – obvezati počinitelja da štetu ispravi.
"Ovo je presedan za hrvatsku speleologiju i signal da priroda može imati šansu, čak i kad bude ugrožena. To je poruka koju želimo poslati i drugima koji razmišljaju posegnuti za ovakvim zahvatima," zaključila je ravnateljica Silvija Buttignoni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....