Most Pelješac jedan je od četiri velika projekta gradnje mostova u Hrvatskoj. U ovom trenutku u Hrvatskoj se grade ili su pri završetku tri kapitalna projekta gradnje mostova. Dva se još grade, a za jedan se čeka tehnički pregled i uporabna dozvolu.
Riječ je o mostu Drava kraj Osijeka, mostu Čiovo te mostu Svilaj. Svima je zajedničko to što imaju čeličnu konstrukciju i što su u jednom trenutku projekti zapali u probleme zbog krize domaće građevinske industrije, prije svih tvrtke Viadukt. Realizacija projekata u ovom trenutku najbolje govori o tim problemima. Naime, glavni izvođači radova na mostovima Čiovo i Svilaj su stranci, a i most Pelješac gradit će kineski konzorcij.
MOST DRAVA
U ovom trenutku najduži most u Hrvatskoj, dugačak 2485,04 metara, trebao je biti završen u prvom kvartalu 2016. godine. No, gotovo dvije godine nakon tog roka radovi još nisu završeni. I da jesu, od njega ne bi bilo velike koristi jer u ovom trenutku on vodi od nigdje prema nikamo. I bit će tako sve dok se ne sagradi dionica Vc koridora na kojem je most od Osijeka do mađarske granice.
U Hrvatskim autocestama, koje su investitor projekta, navode da su radovi u završnoj fazi i da se dovršetak očekuje u drugoj polovici ove godine. Kašnjenje u završetku radova objašnjava se prvo propašću Konstruktora, a potom i Viadukta, koji su bili nositelji poslova na tom objektu. Posljedica je takve situacije i spor oko naplate penala za kašnjenje, koje HAC pokušava naplatiti od izvođača.
Sam po sebi, most je građevinsko remek-djelo. Osim po svojoj dužini, ističe se glavnim rasponom dužine 420 metara. I U most je ugrađeno oko 320.000 tona betona, a čelična konstrukcija glavnog raspona težine je 4600 tona. Ugovorena vrijednost radova iznosi 949,3 milijuna kuna.
MOST SVILAJ
I ovaj objekt je na Vc koridoru i predstavlja kontaktnu točku autocestovne mreže Hrvatske i Bosne i Hercegovine na tom koridoru. Natječaji za gradnju tog mosta nekoliko su se puta raspisivali i poništavali, da bi u konačnici posao dobio konzorcij Viadukt - Hering. No, nekoliko mjeseci nakon početka radova, Viadukt odlazi u stečaj i Hrvatske ceste kao investitor posao predaju Heringu.
U HAC-u su, kako doznajemo, zadovoljni tijekom radova i načinom na koji je Hering pristupio poslu. U ovom trenutku u tijeku je aktivnost na temeljenju objekta u riječnom koritu, proizvodnji čelične konstrukcije u pogonu u Italiji te se obavljaju pripreme za početak montaže čelične konstrukcije. Radovi su počeli 2016. godine, a rok za gradnju je 24 mjeseca i odvijaju se u skladu s planiranom dinamikom.
Ukupna dužina objekta je 640 m, a za svaki kolni smjer predviđene su po tri vozne trake širine 3,50 metra, bez zaustavne trake. Okvirno, u most će biti ugrađeno oko 5000 tona čelika i 18.600 kubnih metara betona. Ugovorena vrijednost radova iznosi 22,3 milijuna eura PDV-a, pri čemu Hrvatske autoceste financiraju 50% vrijednosti Ugovora, a preostalih 50% financira Ministarstvo prometa BiH. Od hrvatskog dijela investicije 57,97 posto sufinancira se sredstvima iz fondova EU.
MOST ČIOVO
I ovo je jedan od problematičnih hrvatskih prometnih projekata. Most i pristupne ceste trebali su biti završeni početkom 2017., ali je zbog loših poslovnih poteza i u konačnici propasti glavnog izvođača, tvrtke Viadukt, završetak radova prolongiran za godinu i pol dana. Investitor mosta su Hrvatske ceste iz kojih sada uvjeravaju da sve ide prema planu i da će most biti gotov do ljeta. Neslužbeno se spominje 1. srpnja.
Riječ je pokretnom grednom mostu s čeličnom konstrukcijom. Ukupna dužina mosta je 546,34 metra, a pristupnih cesta 1271 metar. Širina plovnog puta je 25 metara. Za gradnju mosta potrebno je 3000 tona čelika, a naručen je od makedonske tvrtke Iskra koja je kasnila s isporukom i na kraju propala pa je već tu počeo propadati i projekt. Danas je čelik u splitskom Brodosplitu, gdje se priprema za montažu na most.
MOST PELJEŠAC
Nakon godinu i pol dana natječajne procedure konačno je odabran izvođač radova tog velebnog objekta. I za ovaj most najvažniji je materijal čelik. Oko 70.000 tona čelika bit će ugrađeno u most koji bi se u najboljem slučaju trebao početi graditi ovo proljeće. Kineski konzorcij koji je pobijedio na natječaju već je u ponudio skratio rok za završetak radova s tri i pol godine na tri. Osim gradnje mosta, treba sagraditi pristupne ceste prema mostu i s njega.
Izvođač radova također će morati napraviti izvedbeni projekt koji uključuje dodatno ispitivanje morskog tla ispod koridora mosta. Iako su određena ispitna bušenja tla već napravljena, potrebna su i dodatna radi sigurnosti temeljenja mosta. Građevinski stručnjaci upozoravaju da bi određene nepoznanice oko sastava tla ispod mora mogle biti dodatni izazov izvođačima.
Temeljenje će se izvesti zabijanjem čeličnih pilona promjera dva metra i dužine od 60 do 120 metara. U sam most bit će ugrađeno oko 65.000 tona željeza i oko 68.000 kubika betona. Deset mjeseci nakon početka radova iz mora bi trebali izaći prvi dijelovi mosta.