S FAKULTETA NA POSAO

U ORDINACIJE ZA DVA MJESECA STIŽU PRVI HRVATSKI DOKTORI BEZ PRAKSE Odmah će dobiti licencu za rad, pacijente će moći liječiti bez dana iskustva

Zagreb, 301018.
Hrvatski sabor nastavio je sjednicu izjasnjavanjem o amandmanima podnesenim na Konacni prijedlog Zakona o zdravstvenoj zastiti te raspravom o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnost.
Na fotografiji: ministar Milan Kujundzic.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / CROPIX

Milan Kujundžić

Moglo bi se reći - iz Ministarstva zdravstva “ni pisma ni razglednice” kad je riječ o pripravništvu, sekundarijatu ili, kako će se u konačnici zvati, “onome” radnog naslova “Pravilnik o načinu provođenja rada pod nadzorom doktora medicine bez specijalizacije”, a što bi mladim liječnicima moralo osigurati “praksu” koju na fakultetu nisu dobili. Naime, riječ je o liječnicima koji su upisali medicinu prije šest godina i bit će prva generacija za koju je ukinut staž nakon studija.

Odmah će dobiti licencu za rad, što znači da mogu na specijalizaciju ili u neku ambulantu liječiti pacijente bez dana praktičnog rada. Samo oni “koji hoće mogu i na staž”, ostali mogu krenuti po sistemu “pokušaja i pogreški” na živim pacijentima, kako to i predviđa pravilnik koji još nije ni donesen.

Pripravnik

No, studenti traže drugo rješenje, a to je obavezni staž za sve, odnosno rad pod nadzorom barem godinu do dvije jer ih, kažu, fakultet nije osposobio za samostalni rad pa se boje da bi to mogli skupo platiti ako se ne realiziraju njihovi zahtjevi, baš kao i pacijenti koje bi trebali liječiti. Na sve to reakcija je Ministarstva zdravstva doslovce nonšalantna, kao i prema problemima koji će se sigurno pojaviti nakon srpnja, kad prvi liječnici uz diplomu dobiju i licencu za rad.

Naime, još uvijek nije gotov pravilnik, odnosno nije se pojavio u e-savjetovanju, što znači da je ostalo vrlo malo vremena i za raspravu i za izradu konačne verzije pravilnika. Osim toga, informacije govore da Ministarstvo ne želi uvesti obvezni staž za sve, već samo za one “koji to žele”. Verzija koja je trenutačno dostupna puna je “rupa” na koje, čini se, studenti bezuspješno ukazuju. Za ministra “sve je jasno” jer, po njemu, “dobit će specijalizaciju pa će i tako raditi pod nadzorom”!?

Među ostalim pravilnik nije regulirao način prekida staža i njegov nastavak. Naime, to znači da ako netko zbog trudnoće i poroda odnosno zbog bolesti ne može neko vrijeme obavljati staž, i dalje će se vodi kao pripravnik, što u praksi znači da bi mogao dobiti “papire” o “završenom stažu” premda ga praktički nije ni “omirisao”.

Jednako za sve

Da sve bude gore, nije riješen niti mentorski dio priče, odnosno tko će nadzirati mlade liječnike na stažu u obiteljskoj medicini i u izvanbolničkoj hitnoj. Činjenica je da bi to morao biti specijalist, ali predloženi pravilnik kaže da to može biti “liječnik s dvije godine staža u hitnoj”. Mladi liječnici traže da staž bude strukturiran za sve na isti način, a ne kako to namjerava riješiti Ministarstvo - od slučaja do slučaja!

- Puno stvari nije riješeno ovim predloženim pravilnikom, a među ostalim i način plaćanja. Naime, bilo je rečeno da bi plaće mladih liječnika bile kao doktora bez specijalizacije, što znači oko 7000 kuna (dosad je staž plaćan 4500), ali toga na ‘papiru’ nema, baš kao ni drugih traženja studenata - kaže student šeste godine Medicinskog fakulteta Kristian Dominik Rudež. Također dodaje da je sad već više nego pet do dvanaest da se ovaj problem riješi.

U svoju obranu u Ministarstvu se pozivaju na Direktivu Europskog parlamenta, uz tvrdnju da se problem staža “drukčije ne može” riješiti jer je to rješenje “potpisalo” s EU. No, istina je da svaka zemlja to može riješiti onako kako joj najbolje odgovara pa staž, odnosno sekundarijat osim u Sloveniji postoji i u Danskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, a zanimljivo je da se u tim zemljama čak ni završetak pripravništva ne smatra stjecanjem samostalnosti u radu nego je to preduvjet za specijalizaciju.

Za razliku od toga predloženi hrvatski pravilnik kaže da “nadzor nad radom doktora medicine obavlja mentor u pravilu prvih šest mjeseci rada”, i to “ako mladi liječnik to želi”. Teško je zamisliti posljedice koje bi zbog indolencije u rješavanju ovog problema mogle nastati već ovog ljeta, i to samo zato što Ministarstvo zdravstva nije prepoznalo problem ili ga pak nije željelo riješiti na način na koji to rade odgovorne zemlje.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo