Nezadovoljni niskim plaćama učitelja u osnovnim i srednjim školama, sindikati prosvjetnih radnika najavili su štrajk koji će započeti u četvrtak, 10. listopada, a trajat će sve do ispunjenja njihovih zahtjeva. Od Vlade traže povećanje plaća za 6,11 posto.
Hoće li od četvrtka škole biti zatvorene ovisi o ishodu procesa mirenja predstavnika prosvjetara i Vlade. Naime, čelnici Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec najavili su štrajk kako bi Vladu u procesu mirenja obvezali da s njima sjedne za isti stol.
Polazišna točka
- Vlada sustavno odugovlači i odgađa dogovorene sastanke s predstavnicima Sindikata, što znači da ne prihvaća zahtjeve sindikata - poručili su prije nego što su najavili štrajk. Prva runda pregovora počinje u ponedjeljak sastankom sindikalista s ministrom rada i mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem. Dok sindikalisti traže povećanje koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto, Vladina polazišna točka, prema našim informacijama, jest povećanje od samo dva posto.
Izvor iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava tvrdi pak kako će Vlada svoju polazišnu točku pregovora odrediti tek nakon što na sastanku u ponedjeljak čuje zahtjeve zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.
- Postupak mirenja započinje u ponedjeljak. Prvo ćemo tražiti da nam sindikalisti prezentiraju sve svoje zahtjeve, a onda ćemo vidjeti što ćemo mi ponuditi. Oni u proces mirenja ulaze sa zahtjevom povećanja koeficijenta od šest posto. Ali koliko mi je poznato, ne traže isto povećanje za sve skupine zaposlenika u školama. Za nastavno osoblje traže povećanje od spomenutih šest posto, ali se dosad nisu izjasnili što traže za nenastavno osoblje - kaže naš izvor i dodaje kako vjerujuje da je dogovor moguć.
Osim Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, povećanje učiteljskih plaća zahtjeva HNS kao i njihova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Prijedlog HNS-a
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je s ministricom Divjak već dogovorio da će - naravno, ako proces mirenja Vlade i sindikata završi bez dogovora te u četvrtak započne štrajk u osnovnim i srednjim školama - Ministarstvo znanosti i obrazovanja premijeru Andreju Plenkoviću uputiti službeni prijedlog za povećanje plaća učitelja.
- Mi vjerujemo da to neće biti potrebno, odnosno da će u procesu mirenja predstavnici učitelja s ministrom rada Aladrovićem doći do dogovora. U suprotnom ćemo na Vladu uputiti službeni prijedlog za povećanje koeficijenta za učitelje od dva posto već u rebalansu ovogodišnjeg proračuna - i to s danom primjene od 1. listopada te povećanje od dodatnih četiri posto u prijedlogu državnog proračuna za 2020. godinu. Dakle ukupno za šest posto, što uostalom traže i sindikati - poručuju iz HNS-a.
Izvor iz Ministarstva znanosti i obrazovanja u nedjelju nam je rekao da vjeruje u dogovor učitelja i resornog ministra i da će Vlada na koncu udovoljiti zahtjevu za povećanjem plaća od šest posto.
- Učitelji su zajedno s ministricom Divjak izračunali da koeficijenti složenosti poslova učitelja u osnovnim i srednjim školama zaostaju točno 6,11 posto za koeficijentima asistenata na fakultetima. To je dakle izračun i polazišna točka pregovora - kaže naš izvor.
Rast rashoda
Vlada bi u izbornoj godini, da nije projekta prelaska na euro, mogla mnogo lakše izaći u susret sindikatima i prihvatiti veći dio njih ovih zahtjeva. No ulazak u tečajni mehanizam ERM2 zahtijeva, uz ostalo, određenu dinamiku smanjivanja javnog duga, što podrazumijeva i proračunsku disciplinu, pa je vjerojatno i to razlog što je premijer Andrej Plenković uvijeno najavio da će odustati od smanjivanja opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto u 2020.
Na godišnjoj razini to je cifra od oko dvije milijarde kuna i značajni dio toga bi mogao “ići“ na trošak povećanja plaća korisnika državnog proračuna, dok bi ostala polovica mogla ići na rasterećenje poreza na dohodak kako bi se većini zaposlenih (i u javnom i u privatnom sektoru) mogle povećati neto plaće. Naravno, potencijalne izmjene poreza na dohodak, poput povećanja osobnog odbitka s 3800 kuna na 4200 kuna, zahvatit će i zaposlene u državnoj i javnoj upravi. To bi omogućilo Vladi da povećanje bruto plaća korisnicima državnog proračuna bude manje, jer bi mogla sindikatima kazati da su dobili predviđeno neto povećanje plaća kad se zbroji ono što će im Vlada dati povećanjem osnovice i koeficijenata u zbroju sa smanjenjem poreznog pritiska.
Ministar financija Zdravko Marić prvi put je, ali i u ulozi potpredsjednika Vlade, javno kudio ministre koji umjesto na sastancima u Vladi i u vladajućoj koaliciji, pojedinačnim nastupima ruše pregovarački model i integritet Vlade. Nije čudno da je ministar financija ljut, jer mora sastavljati rebalans proračuna za ovu godinu i sastavljati budžet za 2020. u uvjetima koji nisu baš idealni.
Osim što je predizborno vrijeme, koje uvijek nosi potrošački pritisak na čuvara državnih financija, sad ima otvorenu pobunu koalicijskog partnera i HDZ-ovih ministara glede politike plaća, a o ostalim “tihim“ populističkim troškovima koji će se tek vidjeti, da ne pričamo. Ministar je do sad rashodovnu stranu imao koliko-toliko pod nadzorom, ali ovaj put bi se lako moglo dogoditi da rast rashoda bude debelo iznad rasta gospodarstva u 2020. godini.
Kolege u Vladi stvorili probleme ministru financija Zdravku Mariću
Mogu li dvije milijarde od PDV-a biti dovoljne za sve zahtjeve
Ministar financija Zdravko Marić prije sedam dana ustvrdio je kako su troškovi povećanja koeficijenata za zdravstvo i obrazovanje, odnosno zahtjevi sindikata, prešli milijardu kuna. To je bez povećanja osnovice za svih 260 tisuća zaposlenih u državnim službama od 1. siječnja 2020. godine - koje će iznositi najmanje dva posto - a što znači povećanje proračunskih rashoda za oko 500 do 600 milijuna kuna.
I, naravno, bez mogućeg povećanja koeficijenata za neke druge sektore u javnim službama, ali i u državnoj upravi. Sindikat policije Hrvatske je, na primjer, već zatražio povećanje plaća za 15 posto za sve radnike u MUP-u. Dakle, odustajanje od smanjivanja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, teško oko dvije milijarde kuna, moglo bi dobrim dijelom poslužiti baš za porast plaća u 2020. godini, bez računanja efekta povećanja osnovice plaća od rujna ove godine za dva posto za čitavu državnu i javnu upravu i bez sektorskih povećanja koje će stupiti na snagu ove godine.
A povećanje osnovnog odbitka s 3800 na 4200 kuna jest trošak za proračun od oko milijardu kuna. Sad je lakše shvatiti zbog čega je ministar financija ljut kao nikad u javnoj komunikaciji prema spram kolega u Vladi.