PANEL RASPRAVA

‘U rastućoj krizi poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji nužna je potpora znanstvenika‘

Zbog promjena koje utječu na gospodarstvo, na Agronomskom je fakultetu prošle godine s radom počeo Centar za eksperimentalnu ekonomiju

Josip Kraljičković, Miroslav Božić, Zoran Šimunić i Ante Andabak

 Ante Gudelj/

Izazovi u proizvodnji hrane sve su veći zbog čega suradnja poljoprivrednika i prehrambene industrije sa znanstvenom zajednicom nikada nije bila važnija. Složili su se oko toga znanstvenici i predstavnici poljoprivrednog te prehrambenog sektora tijekom panel rasprave Iskustva i modeli suradnje između istraživačkih institucija i poslovne zajednice u sektoru agrobiznisa koja je održana na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

- Izazovi u proizvodnji hrane sve su veći zbog klimatskih promjena, političke nesigurnosti, utjecaja regulatornog okruženja na poljoprivredne proizvođače, poteškoća s nabavom sirovina i rasta cijene energenata. Kako bismo uspješno odgovorili na te izazove te na održiv način proizveli dovoljnu količinu hrane za rastuću populaciju, suradnja sa znanstvenom zajednicom je imperativ. Suradnje u istraživanju i razvoju trebaju biti usmjerene na produktivnost poljoprivredne proizvodnje, ali i na održivost okoliša. Tempo promjena nikada nije bio brži, a inovacija i razvoj novih alata ključni su za pomoć poljoprivrednim proizvođačima - istaknuo je Ante Andabak, član uprave tvrtke Syngenta Agro.

image

Ante Andabak

Ante Gudelj/

Zbog promjena koje utječu na gospodarstvo, na Agronomskom je fakultetu prošle godine s radom počeo Centar za eksperimentalnu ekonomiju.

- Eksperimentalna ekonomija znanstvena je grana u kojoj radimo ekonomske eksperimente sa stvarnim ljudima prateći njihove odluke. Rezultati gospodarstvenicima pomažu pri donošenju poslovnih odluka. Takva potpora znanosti gospodarstvo gura naprijed. Pritom hrvatska znanost treba pratiti onu na svjetskoj razini - rekla je prof. dr. sc. Marija Cerjak, predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva i voditeljica projekta AgriFoodBoost.

Najveće tvrtke u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji sustavno surađuju sa znanstvenim institucijama i velike odluke žele temeljiti na istraživanjima, no izvanredne situacije zahtijevaju žurno odlučivanje.

- Ogroman rast cijene plina ugrozio je našu proizvodnju šećera. Cijena plina u jednom je trenu poskupjela 12 puta čime bi prerada šećerne repe postala neisplativa. Godinama se propagirala potrošnja plina kao čistog energenta, no zbog povećanja njegove cijene bili smo prisiljeni brzo tijekom kampanje zamijeniti ga mazutom. Do tada smo bili najveći potrošač plina u prehrambenoj industriji u Hrvatskoj. Naša je potreba za plinom u kampanji dosezala potrošnju plina za 280.000 stanovnika u kućanstvima tijekom cijele godine - kazao je Miroslav Božić, savjetnik uprave Hrvatske industrije šećera.

image

Miroslav Božić

Anze Gudelj/

Problemi s nabavnim lancima hrvatskim poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji otvaraju prilike na tržištu Europske unije.

- Proizvodnja tvrde durum pšenice u Europskoj uniji nije dostatna u odnosu na potrebe proizvođača tjestenine. Zbog toga se ona uvozi iz Kanade, Australije i drugih zemalja. Istodobno se u Slavoniji i Baranji velike površine koriste za proizvodnju krušnih sorti pšenice, a vrlo je mala proizvodnja durum pšenice. Budući da su hrvatski proizvođači opremljeni za uzgoj, žetvu i skladištenje pšenice, proizvodnja te pšenice mogla bi biti daleko veća. Naše klasje je željelo svoju svježu tjesteninu Aurelia proizvoditi od domaćeg duruma pa je pokrenulo proizvodnju u Baranji. Suradnja s baranjskim poljoprivrednicima traje već osam godina i može biti pilot-projekt za znatno veću proizvodnju kojom bi hrvatski poljoprivrednici iskoristili priliku na europskom tržištu - istaknuo je Zoran Šimunić, predsjednik uprave tvrtke Naše klasje.

U povezivanju manjih proizvođača prehrambenih proizvoda sa znanstvenicima važnu ulogu može odigrati lokalna, odnosno regionalna uprava.

- Sa znanstvenom smo zajednicom surađivali u razvoju zaštićenih robnih marki Zagrebačke županije. Među proizvodima koje smo zaštitili robnim markama naše županije, su Samoborska salama čiji je proizvođač Igomat, te sir Dragec koji proizvodi Euromilk. Veliku pozornost pridajemo razvoju ekološke poljoprivrede i očuvanju tradicionalnih sorti voćaka - rekao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Zagrebačke županije.

image

Josip Kraljičković

Ante Gudelj/

Prof. dr. sc. Damir Kovačić iz Zavoda za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta izrazio je nadu da će znanja stručnjaka s Agronomskog fakulteta u budućnosti što više koristiti i državna uprava, a posebice resorno ministarstvo. Također je izrazio potrebu da se znanstvenicima u napredovanju ne boduju samo znanstveni radovi, nego i doprinos razvoju gospodarstva.

image

Damir Kovačić

Ante Gudelj/

Panel rasprava Iskustva i modeli suradnje između istraživačkih institucija i poslovne zajednice u agrobiznisu održana je u okviru Twinning projekta AgriFoodBoost punog naziva Boosting Excellence in Experimental Research for Agri-Food Economics and Management koji vodi Zavod za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Projekt financira Europska unija kroz program OBZOR 2020 (br. projekta 952303). Suorganizator panela bilo je Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. siječanj 2023 10:47