Broj parova koji su se vjenčali samo pred matičarem u 2018. godini praktički se izjednačio s brojem parova koji su sudbonosno “da” izrekli pred oltarom: prvih je bilo 9931, a drugih tek neznatno više, odnosno 9990. S obzirom na trend, realno je očekivati da je u 2019. broj civilno sklopljenih brakova premašio broj onih sklopljenih u crkvi.
Prema detaljnim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, tijekom 2018. godine ukupno je u Hrvatskoj sklopljen 19.921 brak: 9990 ih je sklopljeno u vjerskom, a 9931 u građanskom obliku. Za cijelu 2019. godinu podataka još nema - Ministarstvo uprave objavilo je stanje tek za prvih šest mjeseci. Prema tim podacima, broj građanskih brakova u prvoj polovici 2019. značajno je veći od broja crkveno sklopljenih brakova (3505 naspram 2813), no treba uzeti u obzir da ovo razdoblje obuhvaća period korizme u kojem katolici ne održavaju vjenčanja te da se situacija mogla izmijeniti do kraja godine.
Promatrajući zadnjih deset godina, došlo je do ogromnog rasta udjela civilno sklopljenih brakova: tijekom 2009. onih sklopljenih u crkvi bilo je 75 posto više od onih sklopljenih samo pred matičarom (14.270 sklopljenih u crkvi i 8165 sklopljenih pred matičarom).
Analiza pokazuje da građanski brakovi u 2018. pretežu u 10 županija, uključujući Grad Zagreb, te u 58 gradova. Prednjači grad Pula, u kojem je broj građanskih brakova 2,5 puta veći od onih sklopljenih u vjerskom obliku (164 naspram 61), ali zanimljivo je da je, primjerice, i u Zadru broj civilnih premašio broj vjerskih brakova (1545 naspram 143). U Zagrebu je broj građanskih brakova blago premašio broj vjerskih još 2017. godine, kad je u glavnom gradu pred matičarem sklopljeno 29 brakova više nego pred svećenikom. Godinu poslije civilnih je brakova već 168 više.
Trendovi EU
Uz Grad Zagreb, među županijama s većim brojem civilnih od vjerskih brakova su Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Istarska i Međimurska županija.
Uz rast građanski sklopljenih brakova, na promjene u skladu s trendovima na zapadu i sjeveru Europe ukazuje i rast udjela djece rođene izvan braka, koji je u 2018. godini narastao na 21 posto. Drugim riječima, svako peto dijete rođeno u Hrvatskoj tijekom 2018. rodile su majke koje nisu u braku. Pritom stručnjaci upozoravaju da primarni uzrok takvih podataka nije rast udjela samohranih majki, već rast izvanbračnih zajednica u kojima roditelji zajedno odgajaju dijete, no nisu vjenčani niti im je vjenčanje u planu.
Rekorder po udjelu izvanbračno rođene djece je Međimurska županija, u kojoj je izvan braka rođeno čak svako drugo dijete, odnosno njih 46 posto. Tako visok udio prije svega je posljedica relativno viskog udjela romskog stanovništva koje se tradicionalno ne vjenčava pred državnim ni vjerskim institucijama. U još pet županija - Sisačko-moslavačkoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj - udio djece rođene izvan braka prelazi 30 posto.
Majčinstvo nakon 30.
Delnice su jedini grad u kojem je rođeno više djece izvan braka nego u braku, a u još dva grada - Čakovcu i Buzetu - njihov je broj izjednačen.
Iako udio izvanbračne djece u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, Hrvatska je i dalje među državama EU s najnižim udjelom djece rođene izvan braka: u EU se taj udio već kreće oko polovice ukupno rođene djece.
Kao što je poznato, podaci pokazuju da Hrvatska i dalje bilježi izrazito negativan prirodni prirast. Tijekom 2018. u Hrvatskoj se rodilo 36.945 djece, dok je istodobno broj umrlih iznosio 52.706, odnosno bio je za 15.761 veći od broja rođenih. Niti jedna županija nije zabilježila više rođenih nego umrlih, a negativni prirast registriran je i u čak 491 od ukupno 555 gradova i općina.
Većim brojem rođenih od umrlih zapravo se mogu pohvaliti tek nova prigradska naselja uz Zagreb, Split, Rijeku i Zadar, u koja se, zbog nižih troškova života, odseljavaju mlade obitelji iz većih središta, koja im pak ostaju dovoljno blizu da mogu svakodnevno u njih odlaziti na posao. Najveći prirodni prirast zabilježen je u Metkoviću i Solinu, u kojima je broj rođenih za 40 posto veći od broja umrlih, a pozitivni prirast bilježe i Dugo Selo nedaleko od Zagreba, Viškovo uz Rijeku, Biograd, Kaštela te općina Podstrana kraj Splita, u kojoj je broj rođenih čak 73 posto veći od broja umrlih.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Glina, u kojoj je broj umrlih čak pet puta veći od broja rođenih.
Žene rađaju sve kasnije: u 2018. godini 57 posto svih rodilja bilo je starije od 30 godina, a prosječna dob majke pri prvom porodu bila je 29,2 godine, što je čak 7 godina više nego 1968. godine.
15 godina braka
Prosječna dob mladenke pri sklapanju prvog braka nešto je niža od dobi majke pri provm porodu i iznosi 28,7 godina (pet godina više nego 1989. godine), a ženika čak 31,3 godine. Dok je sredinom 80-ih statistički vrijedilo pravilo da je daleko veća vjerojatnost da ženu pogodi meteor nego da se uda nakon 40-te, tijekom 2018. čak 11 posto svih mladenki bilo je starije od te dobi. Njih 30 imalo je više od 75 godina.
Gotovo 90 posto svih parova sklopilo je prvi brak: analize pokazuju da su razvedeni, osobito žene, nakon razvoda manje skloni ponovnom sklapanju braka te, u slučaju pronalaska novog partnera, radije nastavljaju život u nevjenčanoj zajednici.
Hrvatska i dalje bilježi više od 6000 razvedenih brakova godišnje, a u 57 posto njih rastaju se roditelji malodobne djece. Nakon razvoda djeca najčešće, odnosno u 82 posto slučajeva, nastavljaju živjeti s majkom. Udio očeva s kojima ostaju živjeti djeca nakon razvoda varira diljem zemlje, no zanimljivo je da su ti udjeli relativno niski u velikim gradovima: u Splitu, primjerice, iznosi tek 6,7 posto. Brak koji je razveden u 2018. prosječno je trajao 14,9 godina.
U 10 mjeseci 2019. rođeno 800 djece manje nego 2018.
Podaci za 2018. godinu pokazali su da je zaustavljen višegodišnji trend dramatičnog pada broja novorođene djece te da je te 2018. rođeno 400-tinjak djece više nego 2017. Iako je istovremeno zabilježeno 15.000 više umrlih nego rođenih, i blago povećanje broja novorođenih smatralo se dobrom viješću.
Međutim, preliminarni podaci DZS-a za prvih deset mjeseci 2019. pokazuju da je broj novorođenih opet u padu: od siječnja do kraja listopada 2018. rođeno je 30.978 djece, a u istom periodu 2019. njih gotovo 800 manje, odnosno 30.183. Tako je do kraja listopada 2019. prirodnim putem stanovništvo Hrvatske smanjeno za 13.845 ljudi - toliko je, naime, bilo više umrlih nego rođenih. Radi se o broju stanovnika koji ugrubo odgovara ukupnoj populaciji grada Rovinja.