PROMJENA TRENDA

VELIKI ZAOKRET: OVO NIJE ZABILJEŽENO OD OSAMOSTALJENJA RH Građanskih brakova više je nego crkvenih, Hrvati radije idu kod matičara nego kod svećenika

 
 iStock

Broj građanskih brakova u Hrvatskoj prvi je put u povijesti samostalne države u prošloj godini bio veći nego broj vjerskih brakova, iako se 86 posto građana na zadnjem popisu stanovništva izjasnilo katolicima, pokazuju najnoviji podaci iz statističkog prikaza Ministarstva uprave.

Ukupan broj sklopljenih brakova u Hrvatskoj lani je iznosio 19.942, što pokazuje daljnji trend smanjenja, jer su u istom razdoblju prošle godine sklopljena 20.223 braka, odnosno 281 brak više. Od ukupno sklopljenih brakova 2019., građanskih brakova bilo je 9996, a vjerskih 9946, odnosno građanskih brakova bilo je 50 više nego vjerskih.

Sve do prije desetak godina vjerski su brakovi činili oko dvije trećine svih brakova, a u pretprošloj godini bilo ih je 237 više, no lani je došlo do preokreta.

Razlike

U pet županija i u Gradu Zagrebu broj građanskih brakova veći je nego broj crkvenih brakova, a najveća razlika u korist građanskih naspram vjerskih brakova vidljiva je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Tako su u Istarskoj županiji u prošloj godini sklopljena 582 građanska braka, a 329 vjerskih. U Primorsko-goranskoj županiji u 2019. sklopljeno je 710 građanskih i 412 vjerskih brakova, a u Gradu Zagrebu 1958 građanskih i 1710 vjerskih brakova.

Nešto je manja razlika u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je sklopljeno 410 građanskih i 319 vjerskih brakova, a u Virovitičko-podravskoj 223 građanska i 193 vjerska braka. U Dubrovačko-neretvanskoj je županiji sklopljeno 429 građanskih i 347 vjerskih brakova.

U 2018., iako je ukupan broj vjerskih brakova bio veći nego građanskih, broj županija gdje su građanski brakovi bili u većini bio je veći - u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji građanski brakovi su bili prevladali, čak i u Ličko-senjskoj, a u Virovitičko-podravskoj županiji bilo je podjednako vjerskih i građanskih brakova. U Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Zagrebu i prošle i 2018. godine bilo je više građanskih nego vjerskih brakova.

Razvodi

Kada je riječ o razvodima, za 2019. podaci još ne postoje, ali prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. razvelo se 6125 parova, a u posljednjih više od deset godina stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova porasla je za 50-ak posto. Odnosno, gotovo svaki treći brak u Hrvatskoj je razvrgnut.

Ivica Maštruko, sociolog religije i zadnji jugoslavenski veleposlanik pri Svetoj Stolici, kaže da će se taj trend smanjenja vjerskih brakova nastaviti i dalje i doći će do brojki koje se mogu vidjeti i u drugim zapadnoeuropskim zemljama.

- To povećanje broja građanskih brakova u odnosu na vjerske nikada neće dostići stupanj kao što je to u Češkoj, Estoniji ili Finskoj, gdje je taj postotak jako velik i zanemariv je broj crkvenih brakova, ali to je rezultat toga da se u tim zemljama više od 56 posto stanovništva deklarira kao nevjernici - kaže Maštruko.

Kao drugu činjenicu koja utječe na ovakav silazni trend broja crkvenih brakova u Hrvatskoj Maštruko navodi i podatak da smo ‘90-ih imali pojavu konformizma pri sklapanju crkvenih brakova.

Tada smo, naime, imali atmosferu u društvu u kojem je crkva dobila snažan utjecaj pa se velik dio mladih partnera iz tog razloga, a ne zato što su htjeli, odlučivao za crkvene brakove.

Nepovjerenje

- Broj brakova koji se raskidaju i broj izvanbračnih zajednica također će biti u porastu, i to je već vidljivo jer u društvu postoji osjećaj opće nesigurnosti i neizvjesnosti u ekonomskom i financijskom pogledu, vezano uz zaposlenje i uopće životne perspektive, pa samim time postoji nepovjerenje u instituciju braka - pojašnjava.

Dodaje i kako je trend smanjenja broja crkvenih brakova sve veći i zato što je razvrgnuće crkvenog braka komplicirano, iako je crkva administrativno olakšala taj postupak, ali je ponovno sklapanje crkvenog braka gotovo pa nemoguće, osim u iznimnim situacijama.

- Jasno je da je sklapanje civilnog braka u tom pogledu puno komotnije i omogućava lakše prebrođivanje kasnijeg eventualnog kriznog razdoblja. Mislim da će i kod nas, kao i u, primjerice, Sloveniji doći trend sve većeg broja predbračnih ugovora u kojima se već definira moguća rastava braka uz unaprijed definiranu podjelu imovine - kaže Maštruko.

Kao primjer kompliciranosti crkvenog braka Maštruko navodi slučaj iz sedamdesetih kada je trebao biti imenovan novi veleposlanik tadašnje SFRJ pri Svetoj Stolici, koji je bio Hrvat i katolik, ali kako je sklopio crkveni brak i poslije se rastavio, agreman nikada nije dobio.

Prošle godine rođeno 648 djece više, a umrlo 712 ljudi manje

U prošloj godini rođeno je 36.553 djece, a istodobno je umrlo 54.050 ljudi, pa negativni prirast iznosi 17.497. U istom razdoblju 2018. rođeno je 35.905 djece, pa je ipak utješno da je prošle godine rođeno 648 djece više, a umrlo 712 ljudi manje, no trend je i dalje negativan i stopa fertiliteta iznosi od 1,4 do 1,5 djeteta po ženi.

- Brojke su tu konstantne, nema oscilacija već dugi niz godina, jedino je stopa fertiliteta bila 1,6 2008. i 2009., kada smo imali veći broj živorođenih, a otad je zbog krize i iseljavanja počeo pad. Može se očekivati da će se takav trend nastaviti te da ćemo imati manje od 36.000 rođene djece godišnje. A sljedećih 10 do 15, možda i više godina broj umrlih će biti između 50.000 i 55.000 i tu ne očekujem oscilacije - pojašnjava demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Čipin.

Prema podacima Ministarstva uprave, bilježi se i pad broja sklopljenih životnih partnerstava, pa je tako u 2018. sklopljeno njih 55, a lani 47. Najčešće muško ime bilo je Luka (931), a žensko Mia (580).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. lipanj 2024 04:44