Može li seks spasiti Dansku? To provokativno pitanje postavlja se na početu promidžbenog videa danske turističke agencije Spies koja je prošle godine lansirala kampanju “Učinite to za Dansku!” Cilj kampanje jest privući mlade danske parove na putovanja po europskim metropolama, ali i dati doprinos rastu nataliteta. Iako su prema UN-ovim istraživanjima najsretniji ljudi na svijetu, Danci su zadnjih godina ozbiljno zabrinuti zbog pada nataliteta. Tako je 2013. godine stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u Danskoj iznosila 10 što je najniža brojka od 1983. godine kada je stopa nataliteta bila 9,9.
Kako istraživanja pokazuju da Danci najviše uživaju u seksu kad su na odmoru, pri čemu je 10 posto danske djece začeto dok su im roditelji bili u inozemstvu, agencija Spies odlučila se na neobičnu reklamnu kampanju.
Romantična putovanja
Vrhunac kampanje je da se paru koji začne dijete u nekom “romantičnom” europskom gradu da nagrada.
- Reakcija na našu kampanju je bila vrlo pozitivna i dobro medijski popraćena. Naime, kod nas već nekoliko godina vlada zabrinutost oko toga kako uzdržavati sve brojniju populaciju starijih osoba - izjavila je Eva Lungren, voditeljica marketinga u Spiesu, za New York Times. Taj ugledni dnevnik ovih se dana na primjeru bogate Danske bavi europskim demografskim problemima. Jer, izuzevši Japan, nijedna regija u svijetu nije toliko pogođena starenjem stanovništva. Prema procjenama UN-a, na svakih 100 Europljana u dobi od 20 do 64 godine dolazi 28 stanovnika u dobi od 65 godina ili više, što je dvostruko više od svjetskog prosjeka. Idućih desetljeća taj će se trend starenja europske populacije još više pojačati.
Tisuću beba više
Uzemireni zbog drastičnog pada nataliteta, Danci su počeli niz akcija nalik promidžbenoj kampanji agencije Spies. Tako je jedan poduzetnik lansirao web site čiji je cilj spajanje parova u cilju stvaranja potomstva dok je jedan svećenik privukao pozornost danskih medija entuzijastičkim napisima o seksu i erotici. Čak i nevladina udruga Sex and Society, koja je velikim dijelom sudjelovala u stvaranju danskog kurikuluma spolnog odgoja, ne inzistira više samo na metodama prevencije neželjene trudnoće. - Niz godina pričali smo samo o sigurnom seksu i kako da preveniramo trudnoću. Odjednom, mislimo da bismo trebali reći mladima i kako da zatrudne - rekla je Marianne Lomholt, direktorica Sex and Society. I danska ministrica obrazovanja Christine Antorini istaknula je kako vlada sada traži “čvršći fokus na širi i pozitivniji pristup zdravlju i seksualnosti dok seksualno zdravlje pokriva i užitke i rizike povezane sa seksualnim ponašanjem”. New York Times zaključuje kako možda zbog povećane pozornosti cijelog danskog društva na pad nataliteta nove statistike pokazuju pozitivne trendove jer se 2014. godine rodilo tisuću beba više nego godinu ranije.
Može li tranzicijska Hrvatska u poboljšanju svojih krajnje nepovoljnih demografskih trendova učiti iz danskog primjera, zemlje slične veličine? - Danski primjer predstavlja stvaranje pozitivnog ozračja u kome se naglašava da je poželjno imati djecu, a svima koji to žele se omogućava. I stvaranje pozitivnog ozračja je važno i za Hrvatsku. No, treba imati na umu da se mladi u Hrvatskoj suočavaju s golemom egzistencijalnom nesigurnošću - smatra poznati demograf prof. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Nezaposlenost mladih
- Mi smo jedna od zemalja s najvećom nezaposlenošću među mladima i u takvim uvjetima mladi se teško odlučuju za roditeljstvo. S druge strane, stalno ističem kako Hrvatska nema demografsku politiku. No, demografski su problemi dugoročni i ne rješavaju se preko noći. Istaknuo bih problem Francuske koja se još u 19. stoljeću suočila s depopulacijom, a od 1920-ih je počela promovirati ozbiljne mjereopulacijske politike što je tek 1980-ih dalo pozitivan rezultat - dodao je Akrap.
Čipin o Sex & Society
Njegov mlađi kolega dr. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta osvrnuo se na novi trend danske nevladine udruge Sex and Society. - Mogao bi biti kao ogledni model i, premda neće podići natalitet u željenoj mjeri, mladim generacijama će olakšati realizaciju vlastitih fertilitetnih intencija. U programu spolnog odgoja za adolescente ili u okviru predmeta biologija kada se govori o spolnosti, trebalo bi dati spolnosti veći naglasak u širem kontekstu fertiliteta. Adolescenti o tome malo znaju, rijetki znaju kada reproduktivna sposobnost žena i muškaraca počinje opadati, a s time i šansa imanja željenog broja djece. Nedovoljno je i znanje kako što dulje očuvati reproduktivnu sposobnost, bilo zdravim stilom života ili zaštitom od spolno prenosivih bolesti. Pritom bi oba spola trebala biti jednako educirana, a ne češće ženski, što je česta tendencija - rekao je Čipin.
Skandinavci omogućuju ženama da rade i rađaju
Ekonomski analitičar mr. Velimir Šonje istaknuo je kako Skandinavci već godinama imaju najbolje demografske politike i u čitavoj EU ponajmanje su ugroženi starenjem stanovništva. - Uspjeh politika u skandinavskim zemljama može se svesti na niz mjera koje olakšavaju ženama da u isto vrijeme imaju djecu i ostanu aktivne na tržištu rada. Dakle, riječ je o društvenoj infrastrukturi u vidu povoljnih ili besplatnih vrtića i drugih subvencioniranih usluga pomoći oko djece koje se ne mogu obaviti u obitelji, koja u Skandinaviji odavna više nema tradicionalnu strukturu Takav društveni razvoj koji potiče izlazak žena izvan tradicionalnih uloga u obitelji, a da pritom svejedno imaju veći broj djece, doveo je do toga da obrazovanije žene u Skandinaviji rađaju u prosjeku više djece i više rade od slabije obrazovanih i nisko zaposlenih žena u tradicionalnim obiteljima s juga Europe - rekao je Šonje te nastavio: - Godinama se politika vodila poklanjanjem jednokratnih novčanih transfera za rađanje djece, no ta politika očito ne daje rezultata. Treba prikupiti, analizirati i adaptirati najbolja tuđa, napose skandinavska iskustva i na tome oblikovati novu politiku - naglasio je Šonje koji najveći problem pronatalitetne politike vidi u vrijednosnom odnosu patriotizma (kolektivizma) i individualizma.
- Mnogi kreatori politike - dobrim dijelom i pod utjecajem Crkve - misle da je patriotizam bitan za natalitet, pa tjeraju žene na tradicionalne uloge očekujući da će one odustati od karijera i drugih pretenzija za osobnim razvitkom u ime nacionalnog rasploda. Naravno, riječ je o fundamentalnoj pogreški i civilizacijskoj regresiji - rekao je Šonje. - Politike moraju poći od individualizma, od toga da svaki čovjek ima jednako pravo i aspiraciju na osobni, individualan razvoj, kako profesionalni, tako i duhovni.
Iva Tomić, Ekonomski institut u Zagrebu
‘Crkva želi više djece i averziju na seks’
- Danski primjer je svakako zanimljiv, ali treba svakako vidjeti kakve će rezultate polučiti. No, po meni, neprimjenjiv u Hrvatskoj. Trebamo se samo sjetiti svih rasprava i protivljenja uvođenju zdravstvenog, a i građanskog odgoja u škole, prije svega od strane Crkve i njezinih sljedbenika - rekla je dr. Iva Tomić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu. - Priznali mi to ili ne, u našem društvu ‘Crkva’ i dalje vodi glavnu riječ oko mnogih stvari, pogotovo ako se one tiču ‘obitelji’. Načelno, Crkva se zalaže za povećanje nataliteta i propagira ga u gotovo svim svojim stavovima. No, istovremeno nameće i averziju prema seksu, osim pod uvjetima bračne prokreacije. To je nešto prilično u suprotnosti s ovime što se događa u danskim školama. Dakle, taj ćemo pristup vjerojatno morati zaboraviti - naglasila je dr. Tomić. Ona smatra da je za rješavanje demografskih problema potrebna dugoročna perspektiva. - Mjere usmjerene na povećanje nataliteta se najvjerojatnije neće vidjeti za mandata jedne vlade. Neosporno je da se nešto mora poduzeti - istaknula je.