U polovici Hrvatske danas ima više umirovljenika nego radnika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana ožujka ove godine u deset od 21 hrvatske županije broj radnika bio je manji od broja umirovljenika: prije početka krize, na isti dan 2008. godine, takav je omjer zabilježen samo u Ličko-senjskoj županiji.
Broj zaposlenih, odnosno onih koji plaćaju osiguranje i čije kretanje prati HZMO, od početka 2008. godine pao je za oko 190.000, dok se broj umirovljenika istovremeno povećao za oko 90.000. Na svakog umirovljenika danas dolazi 1,1 radnik, dok je 2008. godine taj omjer bio jedan naspram 1,4.
Najlošiji omjer ima Sisačko-moslavačka županija, u kojoj je umirovljenika čak za petinu više nego radnika. Na drugom kraju ljestvice je Grad Zagreb, jedini u kojem ima dvostruko više radnika od penzionera.
Stradali u ratu
Za mirovine će se 2015. godine iz proračuna izdvojiti oko 36,5 milijardi kuna: tek oko polovice tog novca uplatit će radnici iz mirovinskog osiguranja. Sve se mirovine isplaćuju iz centralnog proračuna, tako da omjer radnika i umirovljenika u pojedinoj županiji nema izravnog učinka na isplatu mirovina. No dobar je pokazatelj stanja i standarda u pojedinom dijelu zemlje.
- Analiza pokazuje da najlošije omjere imaju županije koje su prošle ratna stradanja. To su ujedno županije s visokim stopama nezaposlenosti, malom zaposlenošću, u gospodarskim problemima. S druge strane, očekivano, imaju visoki udio umirovljenika koji mirovinu ostvaruju temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Sve to dovodi do nepovoljnog omjera - kaže dr. Iva Tomić, stručnjakinja za tržište rada s Ekonomskog instituta.
Koji bi bio povoljan omjer, odnosno omjer koji bi omogućavao da se mirovine isplaćuju iz uplaćenih osiguranja, kaže, nemoguće je procijeniti.
- Relativno jednostavnim mehanizmima svaki se sustav može učiniti financijski održivim, ali ne i primjerenim. Odnos radnika i umirovljenika može biti i 1:1 i sve se mirovine mogu isplaćivati iz uplaćenih doprinosa, no kolike će mirovine tada biti? Hrvatske su mirovine već sada niske.
Mladi na udaru
Ako sve ostane u zakonodavnom smislu ovako kako je sada, u narednim desetljećima iznos uplaćenih osiguranja bit će oko šest posto BDP-a, a iznos potreban za isplatu mirovina iz proračuna oko sedam posto BDP-a - dakle, bit će prilično izjednačeni. Ali prosječna će mirovina tada iznositi manje od 30 posto prosječne plaće - objašnjava dr. Tomić.
Broj zaposlenih pao je u svim županijama u odnosu na 2008. godinu, a kriza se najviše odrazila na mlade radnike: u ožujku 2008. godine radilo je 130.000 mlađih od 29 godina više nego što ih je radilo u ožujku ove godine.
- Mladi su najranjiviji. U periodu krize novo zapošljavanje svelo se na minimum, zbog čega mladi nisu mogli naći posao, a kad je u tvrtkama dolazilo do otpuštanja, mladi su opet bili prvi na redu jer su najčešće imali ugovore na određeno. Posljedica je i iznimno visoka stopa nezaposlenosti mladih - kaže dr. Tomić.