ZABRINJAVAJUĆE

Udvostručen broj visokoobrazovanih na minimalcu. Mjera SOR-a postala gotovo jedini način zapošljavanja mladih do 29 godina

Zagreb, 060918. Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Marko Pavic, ministar rada i mirovinskog sustava
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Marko Pavić

Udio primatelja minimalne plaće u Hrvatskoj se u razdoblju od 2007. do 2014. godine utrostručio, s tri na 10 posto, a posebno je narastao udio primatelja mlađih od 29 godina i onih s visokom stručnom spremom, čiji se udio gotovo udvostručio. To pokazuje da je znatan utjecaj na povećanje onih s najnižim plaćama imala popularizacija stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) - mjere aktivne politike za mlade i visokoobrazovane koji godinu dana rade za minimalac ili manje od toga, a koja je posljednjih godina postala gotovo jedini način zapošljavanja mladih ljudi.

Pokazala je to analiza podataka Ankete o radnoj snazi i Ankete o dohotku stanovništva, koju su proveli dr. Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta i dr. Snježana Blažević Burić s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković”, objavljenoj u znanstvenom radu “Radnici na minimalnoj plaći i siromaštvo u Hrvatskoj” u posljednjem broju Revije za socijalnu politiku.

Rast visokoobrazovanih

Podaci tako pokazuju da je 2014., posljednje godine koju su znanstvenici analizirali, gotovo svaki treći primatelj minimalne plaće (njih 29 posto) bio mlađi od 29 godina, što je bitno više od udjela koji su mladi činili među svim zaposlenicima, a koji je iznosio 16 posto. Sedam godina prije, tijekom 2007. u kojoj se SOR kao mjera nije provodio, udio mladih na minimalcu i mladih u ukupnom broju zaposlenih bio je praktički izjednačen - 22 posto na minimalnoj plaći naspram 20 posto među svim zaposlenima.

Još je dramatičniji rast visokoobrazovanih koji su za svoj rad primali minimalnu plaću: takvih je 2007. bilo 5,4 posto, a 2014. 9,4 posto. U istom je razdoblju, zbog sve bolje obrazovne strukture stanovništva, narastao i broj visokoobrazovanih u ukupnom broju zaposlenika, ali taj je broj narastao za 24 posto, dok je broj VSS-a među onima na minimalcu narastao za 75 posto.

- Mjera SOR-a dovela je na tržište rada veći broj mlađih i obrazovanijih osoba, ali uz niže plaće. Naknada koja im je bila isplaćivana niža je od minimalne plaće - kažu autori znanstvenog rada. Budući da nakon 2014. godine mjera SOR-a nije bitno smanjena (u 2015. je broj novouključenih u tu mjeru dodatno povećan), može se očekivati da se udio mladih i visokoobrazovanih među radnicima na minimalcu u sljedećim godinama i povećao.

U istom je razdoblju znatno pao udio onih koji imaju minimalnu plaću i završenu samo osnovnu školu, i to sa 31 na 19 posto. Može se pretpostaviti da većina radnika s tako niskom razinom obrazovanja pripada starijim dobnim skupinama zaposlenika, koji odlaze u mirovinu te se njihov broj tako smanjuje. Hrvatska je inače država EU s najvećom stopom završavanja srednje škole među mladima te manje od pet posto mladih ostane bez završene srednje škole.

SOR bi mogao biti i jedan od razloga za povećanje neoženjenih i neudanih među primateljima minimalne plaće, jer su korisnici SOR-a mlađe osobe koje (još) nisu udane ili oženjene.

Ukupni udio zaposlenih na minimalcu kod svih vrsta poslodavaca u promatranom sedmogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj narastao je sa 3,2 na 10,3 posto, a među onima koji rade kod privatnika sa 5,1 na 14,2 posto.

- Veći je udio u privatnom sektoru očekivan s obzirom na to da država kao poslodavac, posebice u javnim djelatnostima poput obrazovanja ili zdravstva, u većoj mjeri zapošljava radnike s višim obrazovanjem i, shodno tome, višim plaćama, pa je obuhvat minimalnom plaćom manji - objašnjavaju autori.

Važni faktori

Na rast zaposlenika na minimalcu u ukupnom broju zaposlenika, osim SOR-a, objašnjavaju autori, utjecala su još dva važna faktora: minimalna plaća u promatranom razdoblju rasla je brže od prosječne plaće, zbog čega je zahvaćala veći broj radnika, te gospodarska kriza koja je dovela do promjene sektorske strukture gospodarstva i kvalifikacijske strukture radne snage.

U skupini primatelja minimalne plaće ima osjetno više žena nego muškaraca, iako njihov udio opada, što se dijelom objašnjava smanjenjem ukupne zaposlenosti u “ženskim” i lošije plaćenim industrijama, poput tekstilne i obućarske.

Iako je udio radnika na minimalcu razmjerno velik, oni ne utječu bitno na strukturu siromašnih u državi niti bi povećanje minimalne plaće dovelo do smanjenja broja osoba u riziku od siromaštva, pokazala je analiza. Naime, budući da je prag rizika od siromaštva - iznos koji odgovara iznosu od 60 posto srednje plaće u državi te se smatra da je osoba ili kućanstvo koje uprihodi manje od toga u riziku od siromaštva - u Hrvatskoj niži od minimalne plaće, statistika radnike na minimalcu ne smatra osobama u riziku od siromaštva te zaposleni s najnižim plaćama (obično nižim od minimalca) čine samo 1 posto u ukupnom broju statistički siromašnih. Hrvatska se tako nalazi u krugu zemalja s najnižom stopom siromaštva među zaposlenima.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr
Tagovi

Izdvajamo