Iako smo svi mislili da je hrvatska ekonomija i lani pala, šestu godinu zaredom, zagrebački Ekonomski institut je izračunao da smo zapravo tehnički izašli iz recesije još sredinom prošle godine. Za tu pozitivnu vijest zaslužna je, naravno, metodologija, a bolje rezultate daje ona koja kvartal uspoređuje prema prethodnom kvartalu, a ne na godišnjoj razini.
Tako sezonski prilagođene stope rasta pokazuju da je BDP u prvom kvartalu 2014. godine povećan 0,1 posto prema prethodna tri mjeseca, u drugom kvartalu rast je bio 0,01 posto, u trećem opet 0,1 posto, a u posljednjem 0,2 posto. Na godišnjoj razini, međutim, ostvaren je rast od 0,2 posto u četvrtom kvartalu, prema istom razdoblju godinu prije.
Minimalan rast
“Sve u svemu, brojke ne izgledaju impresivno, ali stope su pozitivne i sugeriraju da je hrvatska ekonomija izašla iz recesije sredinom prošle godine”, stoji u novoj publikaciji Instituta Croatian Economic Outlook, koja je, nakon 15 godina izlaženja, prvi put predstavljena novinarima, malo redizajnirana i pod vodstvom nove, mlade ekipe.
Iako “izlazak iz recesije” zasigurno budi određeni optimizam, iza tih riječi, čini se, baš i nema sadržaja koji upućuje na oporavak. Marina Tkalec, nova urednica CEO-a, istaknula je da je riječ o minimalnom rastu i visokoj nezaposlenosti pa zapravo možemo reći da je Hrvatska trenutačno u fazi stagnacije. Ove godine EIZG očekuje rast BDP-od 0,2 posto, a iduće godine od 0,8 posto.
I dok hrvatska ekonomija stagnira, sve druge usporedive zemlje rastu - Češka, Rumunjska i Poljska po stopi od oko tri posto. Kada Hrvatska dosegne toliku stopu rasta, moći će se govoriti o pomacima, prije svega na tržištu rada.
- Slaba ekonomska aktivnost koju očekujemo u ovoj i idućoj godini upućuje na to da neće biti značanijeg rasta zaposlenosti. Registrirana stopa nezaposlenosti blago će pasti, ali uglavnom zbog smanjenja radne snage - rekla je Iva Tomić, ekonomistica koja se bavi tržištem rada.
Izgubljene godine
Odlazak ljudi s burze, dodaje, može se objasniti bijegom u sivu ekonomiju, iseljavanjem u inozemstvo ili jednostavno statističkim razlozima.
Tako će pozitivan doprinos rastu ove godine doći samo od neto izvoza, premda su već podaci za siječanj, kad je izvoz pao oko osam posto, opet malo zbunili. Kad je riječ o potrošnji kućanstava, očekuje se stagnacija, unatoč povećanju primanja nakon izmjene poreza na dohodak. Prema mišljenju ravnateljice Insituta, Dubravke Jurlina-Alibegović, dodatni novac građani koriste da bi smanjili dugove ili štede jer je i dalje prisutna velika neizvjesnost.
Naposljetku, investicije će i ove godine pasti, oko 1,5 posto, a razlog je, među ostalim, nedovoljna iskorištenost fondova EU. Tek iduće godine mogle bi rasti 2,2 posto, “što bi predstavljalo prvi porast investicija na godišnjoj razini u posljednjih sedam godina”. Koliko će se ostvariti njihove prognoze, smatraju u Institutu, najviše ovisi o nadolazećim parlamentarnim izborima i politici koju provodi Vlada, poput monetizacije autocesta i rješenja slučaja franak.
Pritisak iz EU
Iako će biti pod velikim pritiskom Europske komisije zbog provođenja fiskalne konsolidacije, Vlada se u predizborno vrijeme neće odvažiti na neke reformske poteze. Tako će i proračunski deficit iznositi oko pet posto BDP-a, znatno iznad cilja koji je postavila EK: 3,5 posto.
Dodatnu nesigurnost, smatraju u Institutu, unose šumovi koji pristižu iz Vlade. S jedne strane ministar financija govori o strukturnim reformama i nastavku fiskalne konsolidacije, a istodobno “sam premijer najavljuje da neće biti daljnjih rezanja plaća i subvencija”. Što će biti u idućoj godini, još je veća nepoznanica, premda izbora i nema mnogo. Vrlo je moguće, ocjenjuje Iva Tomić, da će nova Vlada morati smanjiti plaće u javnom sektoru, a onda će se to preliti i na privatni sektor.
Preporuke na papiru
Kada bi sadašnja ili buduća Vlada primijenile preporuke “dubinske analize rashoda” koja je upravo završena, Jurlina Alibegović ocjenjuje da bi Hrvatska bez problema ispunila ciljeve koji su joj postavljeni u sklopu procedure prekomjernog deficita. Analizu rashoda u šest područja, na preporuku EK, naručila je Vlada, a cilj joj je smanjenje tekućih rashoda za oko deset posto, odnosno za oko šest milijardi kuna. No, sve ostaje na papiru, pa i izlazak iz recesije.