O bolesti Covid-19 razgovarali smo s dr. Zlatkom Trobonjačom, redovitim profesorom u trajnom zvanju na katedrama fiziologije, patofiziologije i imunologije Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Kako vidite sadašnju situaciju sa širenjem Covida-19 u RH?
- Vjerojatno se epidemija u našoj zemlji neće razbuktati u većoj mjeri, i to temeljno iz dva razloga. Kao prvo, u odnosu na druge zemlje koje bilježe veći broj slučajeva Covid-19 infekcija, mi nismo gusto naseljena zemlja i s druge strane svjedoci smo izuzetno kvalitetne reakcije epidemioloških službi i Ministarstva zdravstva.
Ovaj virus spada u skupinu beta koronavirusa koji mogu inficirati ljude i životinje, po čemu se razlikuje od virusa iz alfa skupine koji normalno uzrokuju 10-30% svih prehlada u ljudi, pa je kao zoonoza teško predvidljiva. No, možemo ipak očekivati da će se broj novoinficiranih, naročito ljeti, postupno smanjivati. Hoće li bolest poprimiti sezonski karakter, nitko ne može znati. Može se dogoditi da epidemija spontano zamre kao SARS, a može se dogoditi da bolest poprimi obilježja sojeva alfa koronavirusa i da uzrokuje sezonske epidemije.
Jesmo li na rubu pandemije Covida-19?
- Neki znanstvenici i poznati epidemiolozi tvrde da će se bolest pandemizirati. Direktor Svjetske zdravstvene organizacije u posljednjim istupima upozorava da se trebamo pripremiti za pandemiju. Smatram da već sada možemo proglasiti pandemiju jer je velik broj zemalja na praktički svim kontinentima zahvaćen, iako s relativno malim brojem slučajeva.
Kako vidite da bi se situacija mogla razvijati idućih mjeseci?
- Bolest se ne širi brzo, no teško ju je potpuno suzbiti. Očekujem u našoj zemlji postupno, umjereno povećanje broja slučajeva, a možemo se nadati da će tako biti i u nama susjednim zemljama. Novije informacije govore o naglom padu broja novih slučajeva infekcije u Kini, u kojoj je od ukupno 90-ak tisuća oboljelih, zabilježen najveći broj, i to više od 80.000 slučajeva. Koliko vidim, veliki problem je Južna Koreja koja bilježi i više od 600 novoinficiranih dnevno.
Očekujem veliki problem u širenju epidemije na afričke zemlje, gdje već bilježimo prve slučajeve u Egiptu, Alžiru i Nigeriji, kao prvo zbog guste naseljenosti nekih dijelova, ali i zbog nedostatka kvalitetnih zdravstvenih i epidemioloških službi. Taj problem može zahvatiti i druge gusto naseljene i siromašne sredine. U tom kontekstu za nas može predstavljati opasnost val izbjeglica koji dolazi iz Afrike ili s Bliskog istoka, doduše ne sad, nego u perspektivi jer je broj prijavljenih slučajeva u tim zemljama relativno mali, iako ne možemo znati u kojoj mjeri je točan.
Kako će na širenje bolesti utjecati toplije vrijeme?
- Ljeti će broj slučajeva drastično pasti jer virus ne podnosi toplinu (virus na otvorenom prostoru živi 24-48 sati), a ljudi borave više na otvorenom prostoru. Bolest će navjerojatnije time dobiti sezonski karakter, poput gripe. U idućih nekoliko mjeseci do godinu dana proizvest će se cjepivo. S dolaskom toplih dana i procjepljivanjem stanovništva broj novih slučajeva drastično će pasti, a time i ova neopravdana i iracionalna panika zamrijeti.
Je li moguće razviti cjepivo do iduće sezone?
- Vjerujem da je moguće i da će se cjepivo razviti do razine kliničke primjene u tijeku idućih nekoliko mjeseci do godinu dana. Nadu budi nekoliko velikih farmaceutskih kompanija koje su objavile da imaju vakcine u pretkliničkim ispitivanjima. Takva je, npr., proteinska vakcina kineske kompanije Clover Biopharmaceuticals koju razvija u suradnji s GlaxoSmithKlineom ili američke kompanije Moderna čiji su pripravci spremni za klinička testiranja.
I University of Queensland u Australiji objavio je da ima prototip vakcine. Uz to, najmanje 12 istraživačkih grupa intenzivno radi na razvoju vakcine. U proizvodnji vakcine važno je biti prvi jer omogućava proboj na tržištu, no još je važnije imati potpuno zdravstveno siguran proizvod jer će se primjenjivati na velikom broju ljudi. Zato možemo očekivati da će klinička ispitivanja potrajati određeno vrijeme prije nego što se počne masovno primjenjivati na ljudima.