ZAGREB - Država bi uskoro mogla ukinuti krizni porez , a tako nastali pad prihoda u proračunu nadoknaditi ukidanjem nulte stope PDV-a, pa čak i povećanjem opće stope tog poreza. Jedna je to od ideja, koja bi, doznajemo od izvora bliskih Vladi, mogla stajati u pozadini nove porezne reforme, koju je najavio premijerkin savjetnik Borislav Škegro.
- Krizni porez trebalo bi što prije ukinuti jer se on loše odražava na potrošnju građana, a time i na izlazak iz recesije. Manjak prihoda u državnoj blagajni, koji bi time nastao, mogao bi se nadoknaditi ukidanjem nulte stope PDV-a, što ćemo ionako kad-tad, zbog EU, morati napraviti - otkriva naš sugovornik blizak Vladi.
Pad potražnje
Država je u ovoj godini od kriznog poreza planirala ubrati oko 2,2 milijarde kuna. Taj se porez naplaćuje na neto plaću, pa građanin koji, primjerice, zarađuje prosječnu neto plaću od 5385 kuna, državi na ime kriznog poreza mora platiti preko više od kuna. Za toliko mu se smanjuje i potrošnja, i to u vrijeme kada je njezino povećanje jedan od preduvjeta za izlazak iz krize.
U kojoj je mjeri krizni porez, zajedno s rastom nezaposlenosti i padom standarda, utjecao na pad potrošnje u Hrvatskoj možda najbolje govori podatak DZS-a o padu prometa u trgovini na malo u 2009. za 15,3 posto u odnosu na 2008. godinu. Osim Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), za što skorije ukidanje kriznog poreza ovih se dana izjasnila i Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i članica premijerkina savjetničkog tima za gospodarstvo.
S druge strane, ukidanje nulte stope PDV-a, koja se sada obračunava na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, i uvođenje međustope od deset posto, o čemu se razmišlja, ne bi za posljedicu imalo značajniji rast cijena.
Naime, u uvjetima pada potražnje nerealno je očekivati da bi trgovci značajnije povećavali cijene, kada je robu sve teže prodati i po sadašnjim cijenama. Do određenog rasta cijena, doduše, kod pojedinih bi proizvoda, posebno kod kruha, sigurno došlo, no malo je vjerojatno da bi on poskupio za više od jedne kune po štruci, ako bi se kruh obračunavalo deset posto PDV-a, umjesto sadašnjih nula posto.
Bez inflacijskog udara
Problem kod nulte stope je što je Hrvatska u pregovorima s EU tražila prijelazno razdoblje za njezino ukidanje. No, naši sugovornici bliski Vladi tvrde da to nije problem jer Zagreb Bruxelles može jednostavno obavijestiti da je odustao od tog zahtjeva.
Svi naši sugovornici se slažu da bi učinak te mjere na državnu blagajnu bio bolji od kriznog poreza. Ako se uvođenje međustope PDV-a ne bi pokazalo dovoljnim za krpanje proračunskih rupa, u igri je uvijek i stara mogućnost povećanja opće stope PDV-a za jedan ili dva postotna boda, sa sadašnjih 23 na 24 ili 25 posto. Ekonomisti smatraju da se viša opća stopa PDV-a ne bi nužno, u uvjetima pada potražnje, morala pretočiti i u više cijene roba i usluga. U prilog tome, tvrde, govori i povećanje PDV-a sa 22 na 23 posto, koje nije pratio i inflacijski udar.
- Za hrvatsko bi gospodarstvo bilo bolje da se poveća opća stopa PDV-a i ukine nulta stopa, nego da ostane krizni porez - ocjenjuje Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.
Osim promjena u sustavu PDV-a, izmjene u poreznom sustavu, koje je ovih dana najavio premijerkin savjetnik za gospodarstvo Borislav Škegro, mogle bi, neslužbeno se doznaje, zahvatiti i ukidanje trošarina na mobilnu telefoniju.
Sređivanje rashoda
Ipak, u Vladi ostaju oprezni kada ih se upita o smjeru u kojem će ići reforma poreznog sustava te ističu da ništa još nije odlučeno. Preduvjet za to je sređivanje rashoda u proračunu, teškog 121 milijardu kuna. I neovisni ekonomisti smatraju da nabujalu državnu potrošnju pod hitno treba srezati. - Smanjenje proračunskih rashoda nema alternative - poručuje Šantić.
Manje prihoda od PDV-a
“Vlada mi posuđuje 200 eura po kvadratu za kupnju stana, a istodobno mi kroz krizni porez uzima nekoliko tisuća kuna godišnje. To je stvarno iritantno”, jedan je od komentara koji se ovih dana mogao čuti na račun Vladine recesijske porezne politike. Vjerojatno ni jedan porez do sada nije naišao na takvu osudu svih društvenih skupina kao tzv. porez solidarnosti - od zaposlenih, sindikata, poslodavaca i trgovaca pa do ekonomskih analitičara.
Najnoviji poziv na njegovo ukidanje dolazi od analitičara PBZ-a koji smatraju da je uvođenje novih poreza, među ostalim, dovelo do “sumraka osobne potrošnje”. Trgovina na malo prošle je godine realno pala 15,3 posto, čime se vratila na razinu iz 2002. godine.
Nastavak pada očekuje se i ove godine.
Ustrajnost u zadržavanju kriznog poreza Vlada opravdava činjenicom da će njime ove godine prikupiti više od dvije milijarde kuna. No, s obzirom na to da se nastavak pada potrošnje očekuje i ovoj godini, računa se da će padati i prihodi od PDV-a i trošarina, iako Ministarstvo financija očekuje rast. ( M. Klepo)