Hrvatska podržava potencijalno članstvo Finske i Švedske u NATO-u, koje bi ojačalo hrvatsku sigurnost i obranu, kazao je u četvrtak šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.
"Mislimo da će članstvo Finske i Švedske u NATO-u samo ojačati našu sigurnost i našu obranu", kazao je Grlić Radman novinarima u Zračnoj luci Franjo Tuđman nakon razgovora s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom, dodavši kako o tome isti stav imaju sve članice NATO-a.
Grlić Radman je kazao kako ga je prije dva dana zvao finski ministar vanjskih poslova, a jučer švedska kolegica, te da im je on rekao kako podržava "njihovu buduću aplikaciju kao važan doprinos sigurnosti transatlantskog prostora".
Hrvatski je predsjednik Zoran Milanović rekao da Hrvatski sabor ne bi trebao ratificirati finsko i švedsko pristupanje NATO-u dok se ne promjeni izborni zakon u Bosni i Hercegovini na način koji bi onemogućio da brojniji Bošnjaci biraju hrvatskog člana predsjedništva i delegate u Domovima naroda. Istaknuo je da Hrvatska mora iskoristiti tu priliku, koja je "povijesni srebrni metak", kako bi se izborila za prava bosanskohercegovačkih Hrvata i riješila, između ostalog, sigurnosno pitanje.
“Dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, dok Amerikanci, Englezi i Nijemci ne natjeraju Sarajlije i Izetbegovića da promijene zakon, dok ne daju Hrvatima temeljna prava, Sabor ne smije ratificirati ičiji pristupni ugovor za NATO”, kazao je Milanović u utorak.
Grlić Radman smatra da je Hrvatska pristupanjem NATO-u prihvatila i politiku otvorenih vrata koja podrazumijeva da sve zemlje koje su ispunile standarde mogu ući u NATO ako to žele.
Szijjarto je napomenuo da Finska i Švedska još nisu podnijele zahtjev za članstvom u NATO-u, ali će se Mađarska "svakako pozitivno odnositi prema tom pitanju" ako podnesu zahtjev.
Hrvatski i mađarski ministar vanjskih poslova osvrnuli su se i na situaciju u Bosni i Hercegovini, a Szijjarto je istaknuo kako Mađarska podupire "hrvatski stav da hrvatskog člana predsjedništva moraju birati Hrvati".
Šef mađarske diplomacije je istaknuo kako je za stabilnost Bosne i Hercegovine nužno poštivanje volje svih triju konstitutivnih naroda te u tom kontekstu Mađarska ne podržava "političku hajku ni sankcije" protiv srpskog člana predsjedništva Milorada Dodika.
Grlić Radman je kazao kako su manjine "snažna poveznica" u mađarsko-hrvatskim odnosima te da je model zaštite prava hrvatske manjine u Mađarskoj i mađarske u Hrvatskoj "paradigma uzor u kontekstu zaštite nacionalnih manjina".
Szijjarto se dotaknuo energetske situacije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, a istaknuo je kako "opskrba energentima nije filozofsko, nego fizičko pitanje" te da će Mađarska plaćati ruski plin "tako da stigne u Mađarsku".