Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) smatra da drugi mirovinski stup treba jačati, a po pitanju cjelovite mirovinske reforme vjeruju da će doći do boljeg i pravednijeg rješenja u odnosu na trenutno.
Predstavnici UMFO-a su u ponedjeljak na briefingu za medije istaknuli da je zbog demografskih kretanja u zemlji nužno graditi mirovinski sustav koji će se sve više temeljiti na individualiziranoj odgovornosti za mirovinu.
Smatraju da je to moguće postupnim jačanjem drugog stupa, dok bi svako njegovo slabljenje i napuštanje koncepta individualne štednje "dovelo do toga da u Hrvatskoj za 20 do 30 godina nitko neće moći imati dovoljnu odnosno razumnu mirovinu".
Time su odgovorili na inicijalni prijedlog mirovinske reforme koji je prošli tjedan iznio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, a kojim se uz ostalo građanima u trenutku umirovljenja daje mogućnost da se vrate u prvi stup i time ostvare dodatak od 27 posto.
Kako je izjavio Pavić na današnjoj konferenciji o budućnosti mirovinskog sustava, inicijalnim prijedlogom se između ostalog želi pomoći ljudima koji idu u mirovinu za 10 do 15 godina i nisu kapitalizirali štednju u drugom stupu, dok se mlađim generacijama želi osigurati primjerenije mirovine povećanjem izdvajanja u drugi stup od 2020. na 5,5 posto i od 2022. na 6 posto.
Iz UMFO-a poručuju da njihovi članovi trebaju imati prava kao i drugi stanovnici Hrvatske te da, ako drugi imaju pravo na 27 posto dodatka, to trebaju imati i oni, jer je "pravedno i pošteno".
"Što se tiče prijedloga Vlade, mi od prvog dana kada se uveo dodatak na mirovine od 27 posto pa do danas imamo isti stav, a to je da tih 27 posto treba pripisati i za naše članove, odnosno za ljude koji idu u mirovinu iz kombiniranog sustava prvog i drugog mirovinskog stupa", poručio je predsjednik UMFO-a Kristijan Buk u izjavi za medije poslije briefinga.
Buk pritom naglašava da su od početka djelovanja pa do kraja 2017. godine, dakle u 16 godina, svojim članovima zaradili i pripisali na osobne račune 31 milijardu kuna, od ukupno 92 milijarde kuna s koliko su hrvatski mirovinski fondovi upravljali krajem prošle godine.
Iz UMFO-a smatraju da je upitna svrha najavljenog jačanja drugog mirovinskog stupa s obzirom da neke analize pokazuju da bi čak 97 posto njihovih članova moglo prebaciti svoja sredstva u prvi mirovinski stup. "Tada je potpuno irelevantno je li stopa izdvajanja pet ili šest posto", poručuju.
Također kažu da nisu jasni ni parametri za izračune te korišteni modeli kod izrade prijedloga, pri čemu vjeruju ministru Paviću i premijeru Andreju Plenkoviću da je trenutni prijedlog tek inicijalan i podložan raspravi, dok "će se ono pravo i bolje rješenje tek iznjediriti". Pritom i sami pripremaju prijedlog koji će u sklopu stručne radne skupine prezentirati ministarstvu.
Što se tiče izračuna ministra Pavića da bi do 2040. uvođenje dodatka od 27 posto za osiguranike iz oba stupa povećalo rashode za približno 40 milijardi kuna, što u prosjeku godišnje iznosi oko dvije milijarde kuna, Buk kaže da bi se taj iznos od dvije milijarde dosegnuo tek 2032., dok bi se u prvih nekoliko godina radilo o puno manje sredstava pa stoga smatra da se u okviru proračuna mogu iznaći takva sredstva.
Hrvatska "ima prostor za pravednost prema svim građanima u domeni mirovinske štednje", poručuju iz UMFO-a, dodajući da problem treba rješavati proračunskom politikom te da je "prejednostavno" reći da se ti rashodi mogu sanirati isključivo zaduženjem.
U konačnici, očekuju da će hrvatski BDP rasti tako da bi relativno opterećenje trebalo padati bez obzira na priznavanje prava na dodatak.