U utorak je u 82. godini od posljedica koronavirusa u koprivničkoj bolnici preminuo prof. dr. sc. Marijan Jošt, istaknuti hrvatski agronom, genetičar i oplemenjivač bilja. Rođen je 1940. godine u Ptuju (Slovenija), djetinjstvo je proveo kratko u Vrhovinama, a potom u Zagrebu. U Križevcima se 1960. zaposlio kao poljoprivredni tehničar i na poticaj nadređenih, koji su prepoznali njegove kvalitete i zanimanje za agronomiju, upisao je Poljoprivredni fakultet u Zagrebu na kojem je diplomirao 1966. godine.
Postao je asistent na Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu 1967. godine, a na matičnoj ustanovi prvo je magistrirao na temu genetike i oplemenjivanja bilja 1971. godine, a zatim i doktorirao 1973. godine. Poslijedoktorski studij završio je u SAD-u 1976./1977., gdje je radio za sjemenarsku kompaniju Pioneer.
Nakon povratka iz SAD-a nastavio je znanstveni i nastavnički rad prvo na Poljoprivrednom fakultetu, a zatim na Poljoprivrednome institutu u Križevcima, koji je poslije postao Visoko gospodarsko učilište, gdje je predavao kolegije iz oplemenjivanja bilja i sjemenske proizvodnje.
Vrstan genetičar i oplemenjivač bilja
Bio je angažiran u više nacionalnih i međunarodnih agronomskih projekata, član više znanstvenih organizacija, među njima je i Bioetičko povjerenstvo Vlade RH te Nacionalno koordinacijsko tijelo za protokol iz Cartagene. Sredinom 1990-ih pokrenuo je vlastitu biotehnološku tvrtku za sjemensku proizvodnju i istraživanja, a kao vrstan genetičar i oplemenjivač bilja, autor je više visokokvalitetnih sorti ozime pšenice: Pitoma (1983.), Široka, Sloboda, Mila, Cerera, Divana, Koleda, Talia i Vesna (2011).
Napisao je više od 150 znanstvenih i stručnih članaka, koji su objavljeni u domaćim i svjetskim stručnim časopisima, te više od 200 popularno-znanstvenih članaka za razne tiskane i internetske medije i portale. Objavio je i dvije knjige – "Intelektualni izazov tehnologije samouništenja", u suautorstvu s Thomasom S. Coxom, te "GMO (iz)um bez (raz)uma" – u kojima propituje korisnost industrije genetski modificiranih proizvoda te argumentirano ističe sve njezine nedostatke.
Bio je vrhunski znanstvenik, nastavnik i mentor te je kao velik humanist snažno zagovarao organsku poljoprivredu i žestoko kritizirao agresivnu komercijalizaciju sjemenske proizvodnje, koja na koncu dovodi do potpune ovisnosti o najkrupnijim industrijskim proizvođačima sjemena, navodi se u obiteljskoj obavijesti.
"Hrvati ne bi trebali otkrivati toplu vodu"
S Marijanom Joštom Jutarnji list je u proteklih dvadesetak godina objavio nekoliko analitičnih tema o štetnom utjecaju GMO-a i herbicida glifosata na zdravlje ljudi. Izdvajamo dvije njegove izjave s posljednjeg druženja 2014. godine na okruglom stolu pod nazivom "GMO u Hrvatskoj-tko i zašto skriva podatke od hrvatske javnosti?"
- Hrvati ne bi trebali otkrivati toplu vodu. Sve što se nama može dogoditi već se dogodilo nekome drugom. Pogledajte primjer Argentine čije su vlasti prije 15 godina dozvolile da sudjeluju u masovnom pokusu proizvodnje genetski modificirane hrane. Oni danas bilježe stravične posljedice na svom stanovništvu. Postotak raka skočio je 400 posto, neplodnost je u velikom porastu, a rađanje bolesne djece gotovo je uobičajeno.
- Kao što vidimo i kod nas je mutna situacija u kojoj se dosta toga ne zna. To najviše odgovara Monsantu i kompanijama koje prodaju takvo đavolje sjeme. Kada bi naše vlasti uistinu željele zabraniti sijanje GM usjeva, trebale bi samo zabraniti upotrebu herbicida glifosata bez kojeg ti usjevi ne mogu uspjeti. No, ova Vlada nije zainteresirana za temu koja zanima građane, istaknuo je Jošt.