StoryEditor
SAM CRTAO KARTE

UMRO JE RADOVAN PAVIĆ, UTEMELJITELJ GEOPOLITIKE U HRVATSKOJ Išao je ispred svog vremena, a najšira javnost pamti ga iz ranih devedesetih

Radovan Pavić
 Screenshot / YOUTUBE

Pod okolnostima pandemije do medija se sporo probijala vijest da je 4. svibnja umro u Zagrebu profesor Radovan Pavić, prema ocjenama kolega utemeljitelj političke geografije i geopolitike u Hrvatskoj, te znanstvenik koji je „išao ispred svog vremena“.

Pavić je najširoj javnost poznat iz ranih devedesetih kad je u medijima svakodnevno uz pomoć geopolitičkih karata koje vlastoručno crtao i tumačio političku tektoniku nakon pada Berlinskog zida, raspada Jugoslavije i vojnopolitičke odnosa na okupiranom dijelu Hrvatske.

Pavić (Delnice, 30. lipnja 1933. – Zagreb, 4. svibnja 2020.) je radni vijek proveo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gdje je predavao političku geografiju i geopolitiku (1963.-1993.).

Taj geograf i geopolitolog diplomirao je na dva fakulteta: na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta 1957. i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1965, a doktorirao 1979. na PMF-u tezom Prilozi analizi socijalno-geografske strukture Gorskog kotara i Ogulinsko-plašćanske submontane udoline. U predgovoru disertacije, kako navodi njegov mlađi kolega geograf, napisao je da mu je Gorski kotar uzeo dušu, „ali neka mu: ona tamo ionako pripada“.

Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predavao je političku geografiju i geopolitiku (1963.–93.). Objavljivao je znanstvene i stručne radove iz područja geopolitike i geografije te međunarodnih odnosa.

Glavna djela su mu Osnove ekonomske geografije Jugoslavije (1972), Osnove opće i regionalne političke geografije, geopolitike i geostrategije (1973) i Regionalna politička geografija i geopolitika – Evropa (1974).

Prema sjećanju na stranicama časopisa Politička misao, Pavić je u svojim najplodnijim godinama uspostavljanja i uokvirivanja disciplina objavio četrdesetak znanstvenih radova u području političke geografije, geopolitike i geostrategije, a njegova prepoznatljiva karakteristika bila je kartografska metoda prikaza rezultata istraživanja i podataka. A karte je, poznavatelji kažu, znao potpisivati glagoljicom.

Jedno javno predavanje na tribini Hrvatskog geografskog društva „geografskim minijaturama ili zemljopisnim sitnopisima“, završio je obraćajući se studentima: „Odmah da kažem, mislim ja tu nisam ništa, al' da sam ja vaš profesor onda bi odličan dobio onaj tko bi me najbolje kritizirao. Ovo drugo se sve može naštrebati“.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. lipanj 2020 11:47