TURISTI STIŽU

Uoči sezone Dalmacija cijepila najmanje, u Istri cijepljeno za trećinu više stanovnika nego na jugu

Posebno zabrinjava to što je interes već počeo opadati iako se dosad cijepilo manje od 34 posto građana
 Goran Šebelić/Cropix

Iako je sezona, o kojoj ovisi, na pragu, Dalmacija je, prema podacima HZJZ-a, do kraja prošlog tjedna cijepila najmanji udio stanovnika u Hrvatskoj. Među pet hrvatskih županija s najmanjim udjelom cijepljenih čak su tri dalmatinske, a najgora je Šibensko-kninska, u kojoj se barem jednom dozom cijepilo tek nešto više od četvrtine stanovnika, odnosno njih 26,5 posto. Splitsko-dalmatinska i Zadarska jedva su prešle 28 posto cijepljenih, a izuzetak je Dubrovačko-neretvanska županija, koja ima 32,4 posto cijepljenih, što je tek nešto manje od hrvatskog prosjeka (33,4 posto).

S druge strane, na sjevernom Jadranu situacija je bitno bolja. Nakon Grada Zagreba, koji s gotovo 40 posto cijepljene ukupne populacije prednjači, slijede Istra sa 36,6 posto cijepljenih te Primorsko-goranska sa 35,8 posto. Drugim riječima, Istra je cijepila čak trećinu više stanovnika nego Dalmacija.

Inovativna rješenja

Kako posustaje korona tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, a tome sigurno doprinose i topliji dani koji misli skreću u druge priče. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da je cijepljenje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Zato je cilj do kraja lipnja cijepiti prvom dozom barem 50 posto populacije. Dosad je cijepljeno 44 posto od ukupno 3,2 milijuna starijih od 18, a s dvije doze njih 22 posto. U odnosu na ukupno stanovništvo, koje uključuje i djecu, jednom je dozom cijepljeno 33 posto, a dvjema 14,6 posto stanovnika.

Ne bi li se povećao broj cijepljenih, ovih se dana raznim "inovativnim" rješenjima pokušava privući građane koji još oklijevaju s cijepljenjem, ali i stići do onih koji žive u malim mjestima u kojima nema čak ni ambulanti, a kamoli cijepnih punktova. Mobilni timovi dolazit će u sela i zaseoke, a zajedno s lokalnim čelnicima odredit će se prostor u kojem će se obavljati cijepljenje. U Virovitičko-podravskoj županiji dosjetili su se autobusa koji je svaki sat na drugoj lokaciji. Prvi dan ove inovacije pokazao je da je to dobar način povećanja broja cijepljenih u toj županiji, u kojoj je dosad cijepljena trećina svih stanovnika.

Loš početak

Primjerice, ne bi li se građani privukli na cijepljenje, u Zagrebu se danas u 16 sati održava koncert u parku na Gupčevoj zvijezdi pod nazivom "Cijepljenje sve u 16", na kojem će nastupati Ante Gelo, Alen Đuras, Iva Ajduković i zbor studenata medicine Lege artis. U Splitu će se za cijepljene održati besplatna kazališna predstava, a upravo je krenulo i cijepljenje Splićana po gradskim kotarevima te cijepljenje stanovnika manjih mjesta u dalmatinskoj Zagori uz pomoć mobilnih timova.

Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od kraja prošlog tjedna vrlo je jasno pokazalo da se, osobito u nekim županijama, cijepljenje mora ubrzati i povećati broj cijepljenih među mlađima od 60 godina.

Istina je da je Hrvatska bila prva četiri mjeseca u lošoj situaciji i zapravo u tom razdoblju nije niti mogla cijepiti više s obzirom na to da cjepiva nije bilo dovoljno. Onog trenutka kad su stigle veće količine, i cijepljenje je ubrzano, ali u međuvremenu je počeo opadati i broj zaraženih, što je vjerojatno demotiviralo neke, poglavito mlađe. Naime, vidljivo je to iz podataka HZJZ-a prema kojima je jednom dozom cijepljeno najviše onih u dobi od 65 do 80 i više godina.

Primjerice, u dobi od 65 do 69 godina prvom je dozom cijepljeno 64 posto građana, u dobi od 70 do 74 godine cijepljeno je 73 posto, 58 posto u dobi od 75 do 79 godina, od 80 do 84 godine 55 posto, a u dobi od 85 i više godina prvom je dozom cijepljeno 37 posto. Kad se taj dio populacije, dakle u dobi od 65 do 80 i više godina, uskoro cijepi drugom dozom, Hrvatska će se vrlo brzo približiti razini cijepljenosti starijih u drugim zemljama EU, koje su cjepivo u većim količinama dobivale još od siječnja.

Najbolja zaštita

Primjerice, u Danskoj su cijepljeni svi stariji od 80 godina, kao i u Irskoj i Španjolskoj, a u ostalim se zemljama taj broj kreće između 65 i 90 posto. Znatno niža procijepljenost bilježi se u Hrvatskoj u dobi od 18 do 64 godine, u kojoj je cijepljeno samo 32 posto građana.

Posljedica je to činjenice da se u početku cijepljenje protiv covida-19 provodilo prema prioritetnim skupinama, a to znači da su prvi na redu bili stariji te je tek prošlog mjeseca počelo cijepljenje mlađih od 65 godina koji nemaju neku kroničnu bolest.

U toj skupini većina zemlja EU bolja je od Hrvatske jer je kod njih cijepljenost za desetak posto veća. Što znači zaštita cijepljenjem, pokazalo se u Hrvatskoj u prošlom valu korone, u kojem je broj oboljelih i umrlih korisnika domova za starije bio deset do dvadeset puta manji jer je cijepljeno njih više od 80 posto.

Sve to govori da za stručnjake nema dvojbe - bez dokaza o cijepljenju, velika okupljanja trebalo bi zaboraviti. Primjerice, osvajanje prvenstva zadarskih košarkaša bio je razlog kršenja svih epidemioloških mjera, a rezultat je bio povećanje broja oboljelih od covida-19 u kratkom roku.

Hrvatska znatno ispod prosjeka Europske unije

Hrvatska se po ukupnom udjelu cijepljenih građana nalazi pri dnu ljestvice zemalja Europske unije. Na vrhu je Malta sa 77 posto građana cijepljenih barem jednom dozom, prosjek EU iznosi 44 posto, a Hrvatska trenutačno ima nešto manje od 34 posto cijepljenih.

Lošije od Hrvatske stoje Latvija (30 posto) i Bugarska, u kojoj je dosad cijepljeno samo 13 posto stanovnika. Zabrinjava što u Hrvatskoj već značajno opada interes za cijepljenje te se ovi postoci sporo dižu unatoč dostupnosti cjepiva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 10:26