Od početka sljedeće godina na čelu Klinike Cleveland, najveće američke bolnice za kardiologiju i kardiokirurgiju, bit će Hrvat! No, to ne čudi kad se zna da je riječ o dr. Tomislavu Mihaljeviću, vrhunskom 53-godišnjem hrvatskom kardiokirurgu svjetskoga glasa kojemu je, kako kažu njegovi zagrebački kolege, “samo nebo granica”. Od početka sljedeće godine na čelno mjesto te četvrte po veličini američke bolnice i dugi niz godina lidera kardiokirurgije dolazi dr. Mihaljević koji će zamijeniti dosadašnjeg ravnatelja Tobyja Cosgrovea. Koliki je ugled hrvatskog stručnjaka u toj američkoj bolnici govori i činjenica da je Mihaljević na tu dužnost izabran jednoglasno na prijedlog kandidacijskog odbora koji je proveo opširnu recenziju svih potencijalnih kandidata. Naime, izbor ravnatelja tako velike američke bolnice vrlo je zahtjevan i ozbiljan posao, a i prijenos vlasti jednako se tako tretira. Potvrđuje to i odluka da će Mihaljević i Cosgrove, koji postaje savjetnik bolnice, zajedno raditi ovih nekoliko mjeseci u “tranziciji vlasti”. Takav izbor jamči stabilnost ustanove odnosno da se ravnatelj neće mijenjati godinama jer je, primjerice, Cosgrove vodio bolnicu čak 14 godina.
Robotičke operacije
Za Mihaljevića iz Clevelanda stižu samo riječi hvale. Podsjećaju da je etablirani kardiokirurg specijaliziran za minimalno invazivne i robotičke operacije srca te druge složene kardiološke operacije uključujući i transplantacije srca. Dodaje se kako Mihaljević ne zanemaruje ni znanstveni rad i objavljuje svoje radove u prestižnim časopisima, a 2005. patentirao je novi sustav kardioskopske kirurgije pri minimalno invazivnim operacijama srca. Dva puta je, i to 2006. i 2007., dobio nagradu Klinike za inovaciju. Vjerojatno je veliki utjecaj na njegov izbor za prvog čovjeka klinike Cleveland imao i angažman na organizaciji “ispostave” u Abu Dabiju koju je uspješno “postavio na noge”, osobito u dijelu “ljudskih potencijala”.
“Tomislav je čisti genijalac tu nema sumnje. Uvijek najbolji”, kaže prof. dr. Danko Vrdoljak, predstojnik Klinike za tumore KBC-a Sestara milosrdnica s kojim je dr. Mihaljević kratko vrijeme bio na liječničkom stažu. Dodaje kako je devedesetih godina odlučio da će kardiokirurgija biti njegov izbor i zaputio se u Švicarsku, točnije dr. Marku Turini u Zürich, vrhunskom učitelju koji je vrlo rado svoja znanja dijelio s kolegama. Logičan slijed bio je SAD, odnosno Boston gdje je na Harvard Medical Schoolu stjecao nova znanja, usavršavao tehniku i istodobno radio u Brigham&Woman’s Hospitalu od 1995. godine. Dosadašnji ravnatelj klinike Cleveland, Cosgrove, brzo je shvatio o kakvom se genijalnom stručnjaku radi i sve je učinio da Mihaljević 2004. dođe u njegov tim.
Objašnjavajući razloge zbog kojih je izbor pao na dr. Mihaljevića, Robert E. Rich, predsjednik odbora direktora klinike, rekao je da novi ravnatelj donosi veliko iskustvo prije svega kao inovativni kirurg svjetske klase, ali istodobno usmjeren na zdravstvenu kvalitetu i sigurnost pacijenata te poslovnu strategiju. Dosadašnji ravnatelj dr. Cosgrove koji postaje savjetnik kaže kako je ova klinika jedinstvena po mnogo čemu, primjerice po načinu na koji su liječnici usmjereni prema dobrobiti svojih pacijenata te u poticanju izvrsnosti, medicinskoj edukaciji, istraživanjima i inovaciji što će se s Mihaljevićem na čelu nastaviti.
Baš u uvođenju novosti u liječenje dr. Mihaljević je “prvak svijeta”. Jedan je od onih koji je vrlo brzo prihvatio robotiku u kardiološkoj kirurgiji pa je operacija uz pomoć medicinskog robota Da Vincija za njega rutina. Umjesto otvaranja prsnog koša, tek nekoliko “rupica” za uvođenje instrumenta, liječnički rad na konzoli kojom usmjerava robotske “ruke” postala je rutina hrvatskom kardiokirurgu, premda njegovi kolege Amerikanci rado naglašavaju da je njihov “naturalizirani državljanin”. Mihaljević tu vrstu operacija najčešće koristi za liječenje srčanih zalistaka (mitralnog) te ugradnju premosnica kao i liječenje srčanih mana. Ipak, ističe da ništa ne može zamijeniti kirurga, ali mu robot pomaže da bude precizniji. Osim toga, manji su rezovi i brži je oporavak.
Sposoban organizator
I zagrebački i američki kolege dr. Mihaljevića kažu da on ima “ono nešto” što malo ljudi može objediniti. Naime, tvrde da uz vrhunski i nesporni medicinski talent ima i velike organizacijske sposobnost što je vjerojatno bilo presudno za ovu prestižnu funkciju u bolnici, ali istodobno i jaku socijalnu inteligenciju. O tome svjedoči i činjenica da za svoje ideje uspije zainteresirati sugovornike, a srdačnost s pacijentima čini ga “omiljenim doktorom”. Uspijeva pomagati i hrvatskom zdravstvu tako da omogućava edukaciju hrvatskim liječnicima u klinici Cleveland i to ne samo kardiokirurzima nego i internistima, radiolozima, kirurzima...
Neposrednost i otvorenost u odnosima s kolegama i pacijentima razlog su što uvijek uspije okupiti najbolje oko sebe, ne bojeći se da bi ga vrhunski kolega mogao “ugroziti” u bilo čemu. Sigurnost u ono što radi i posvećenost pacijentima s kojima ne razgovara samo o njihovoj bolesti već i ljudski suosjeća, dajući im potporu i razlog za manje brige ne može ostati bez odjeka na njegovu i dosad briljantnu karijeru. Zato vjerojatno i kad govori o medicini nikad u prvi plan ne stavlja tehnologiju, premda je vrhunski stručnjak za robotske operacije srca, nego ljude s kojima radi kao i one kojima treba pomoći.
Osim ovih neprijepornih medicinskih uspjeha, dr. Mihaljević ima očito i nevjerojatne organizacijske sposobnosti o čemu svjedoči “ispostava” klinike Cleveland u Abu Dabiju pokrenuta 2011. u koju je ugradio velik dio menadžerskog znanja i animiranja najsposobnijih kadrova. Stručnjaci tvrde da je to jedna od najmodernijih, ako ne i najmodernija kolnika na svijetu u kojoj je dr. Mihaljević bio medicinski direktor. Ni danas se ne zna koja je cijena tog zdanja od oko 400 tisuća četvornih metara sa 364 kreveta i 20 operacijskih dvorana te 72 sobe za intenzivnu njegu. Dakako, sve je to građeno i rađeno za bogatu arapsku klijentelu pa je i luksuz neizostavni dio tog objekta.
Kažu da su palme koje krase “zelenu oazu” te bolnice dopremljene zamrznute kako bi se “ubile” eventualne bakterije. No, oni koji su bili u klinici u američkoj državi Ohio kažu kako tamo ipak nema tako očitog luksuza. “Sve su sobe dvokrevetne s izuzetkom apartmana gdje uz pacijenta može boraviti netko od obitelji. Cilj je maksimalno kvalitetno liječenje koje uspijevaju pružiti pacijentima i tako nadoknađuju mogući manjak ekstra komfora”, kaže nam jedan zagrebački liječnik koji je boravio na edukaciji u Clevelandu.
Put do zvijezda
No, zato je informatizacija bolnice vrhunska. Sve se “piše”, od dolaska u bolnicu do pretraga i pregleda, ugovaranja kontrola... Osim što liječnici imaju pristup podacima o pacijentima, i oni sami mogu zaviriti i saznati što su sve “potrošili” i zašto u klinici Cleveland. Kažu da je informatizacija odlična za sigurnost pacijenata jer primjerice u incidentnom slučaju poput povlačenja nekog lijeka iz uporabe u vrlo kratkom roku mogu obavijestiti sve pacijente da prestanu uzimati terapiju.
Kad se čita biografija dr. Mihaljevića, teško se oteti dojmu da drukčije nije moglo ni biti osim “puta do zvijezda” koji je upravo kulminirao mjestom ravnatelja ove prestižne američke bolnice. U tim prvim američkim godinama dr. Mihaljević je postao i obiteljski čovjek. Vjenčao se sa zagrebačkom liječnicom Ivom Fattorini, inače dermatologinjom, s kojom je dobio kćeri blizanke, Mayu i Nellu, koje danas žive s majkom u Londonu. I dr. Fattorini radila je u klinici Cleveland i to na razvijanju e-zdravstvenih projekata, a potom je vodila Institut za umjetnost u medicini u toj bolnici.
Pacijenti s narukvicama
Brojke najviše govore o tome čime će zapravo upravljati dr. Mihaljević. Naime, klinika Cleveland ima čak 51.000 zaposlenih, a godišnje ima više od 7,1 milijun pacijenata u ambulantama i više od 200.000 operacija. Sam dr. Mihaljević godišnje obavi više od 400 kompliciranih operacija na srcu.
Pacijenti dolaze iz cijelog svijeta, a velik dio ih traži upravo od stručnjaka klinike u Clevelandu tzv. drugo mišljenje koje se može dobiti bez obzira na to gdje živjeli, naravno, putem interneta. Koliki je to “pogon”, najbolje govori podatak da je proračun te bolnice gotovo 9 milijardi dolara ili dva i pol godišnja proračuna hrvatskog zdravstva! Bolji poznavatelji klinike Cleveland kažu da je nakon propasti industrije u tom gradu bolnica postala najvažniji pokretač razvoja i zapošljavanja u državi Ohio, a svoje ispostave ima i na Floridi, u Kanadi te naravno u Abu Dabiju. Do 2020. planira se otvaranje klinike i u Londonu. Koliko brinu o zadovoljstvu svojih zaposlenika, svjedoči i činjenica da im plaćaju čak i satove odlaska na fitness od 18 do 28 dolara! No, traži se istodobno i velika odgovornost. Primjerice, svaki pacijent koji se liječi u bolnici nosi narukvicu na kojoj je njegovo ime i prezime, ali i liječnika koji ga liječi, što znači da je on i odgovoran za njegovo liječenje. Drugim riječima, nema prebacivanja odgovornost ili sistema “nemam pojma, nisam bio u bolnici, nije bila moja smjena, tek sam preuzeo dužnost i sličnog”.
Da bi netko postao vrhunski kirurg poput dr. Mihaljevića, radni dan ne traje 8 već i više od 14 sati. U jednom intervjuu od prije nekoliko godina dr. Mihaljević je vrlo jednostavno opisao put do kirurške “zvijezde” - raditi 14 do 16 sati, usmjeravati se prema onima koji više znaju i od kojih se može puno naučiti, ali prije svega valja biti skroman i shvatiti što možeš, a što ne. “Razlika između dobrog i vrhunskog kirurga nije u rukama nego u glavi, a to znači prava odluka u kratkom vremenu i odabir najbolje operacije za određenog pacijenta”, recept je dr. Mihaljevića. Očito, on je odlično uspio spojiti “glavu i ruke” pa uz to što je jedan od najboljih svjetskih kardiokirurga, sve se više prepoznaje i kao vrhunski menadžer koji zna voditi bolnicu i to ne bilo koju već čak i onu u kojoj radi jedan “cijeli Karlovac”.
Veliki izazov
“Premda je zdravstvena zaštita u SAD-u usred velikih promjena, naša je klinika vrlo dobro pozicionirana za budućnost. Naš kontinuirani uspjeh ovisit će o našoj sposobnosti održavanja visokokvalitetnih ishoda liječenja, istovremeno smanjujući troškove zdravstvene zaštite, potičući inovativnost i poboljšavajući dostupnost usluge pacijentima”, kaže novoizabrani ravnatelj klinike Cleveland, dr. Mihaljević. U samo dvije rečenice jasno je rekao gdje leži izlaz iz sve većih troškova zdravstvene skrbi, ne samo u SAD-u. Naime, nije poanta u gomili novca već u načinu kako bi se on najsvrsishodnije trošio. Zato u toj američkoj klinici liječnici rade na jednogodišnji ugovor, a to znači da im se jedanput godišnje predočava “saldo rada” od pregleda do operacija i znanstvene djelatnosti. Osim toga, nužno je da svoje znanje prenose i mlađim kolegama. Kad se podvuče crta, ostaje uspješnost ili neuspješnost nakon čega slijedi otkaz ili produljenje ugovora.
U svakom slučaju, pred dr. Mihaljevićem novi je veliki izazov, a njegovi znanci kažu kako su uvjereni da će se baš kao i dosad uspjeti snaći na novom poslu kao riba u vodi. Možda, kao do sada liječnicima, u buduće uspije pomoći u poslu i hrvatskim ravnateljima koji uglavnom jedva sastave dvije godine kontinuiteta u vođenju bolnica.