EKSKLUZIVNI INTERVJU

Ursula von der Leyen: ‘Važno je da budem u Hrvatskoj i odam vam priznanje za naporan rad i odanost‘

Predsjednica Komisije govori o povijesnom danu za Hrvatsku i za Europsku uniju, kao i za nju osobno

Ursula von der Leyen

 Kenzo Tribouillard/Afp

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetit će Hrvatsku u nedjelju 1. siječnja, prvog dana nove godine, kako bi sudjelovala u obilježavanju uvođenja eura i ulaska Hrvatske u Schengen. U intervjuu za Jutarnji list ona govori o važnosti ovog trenutka za Hrvatsku i za Europsku uniju, kao i za nju osobno.

- Sutra će biti dan koji će zauvijek biti ugrađen u sjećanje građana Hrvatske. Premijer Plenković je rekao da je ulazak u europodručje i Schengen kao "povratak kući", i on je u pravu. Hrvatska je najmlađa, ali uvažena članica europske obitelji. Vlada i cijela Hrvatska naporno su radile kako bi se došlo do ovoga, kroz ispunjavanje svih uvjeta za Schengen i provedbu reforme za reformom kako bi se priključili europodručju. Stoga je važno i za mene da budem ovdje i odam priznanje za taj naporan rad i odanost. Veselim se što ću moći ovaj trenutak velikog ponosa i radosti dijeliti s narodom Hrvatske.

Postoje strahovi da će, uz koristi, od Schengena i eura biti i nekih posljedica za Hrvatsku. Spominju se rast cijena s eurom i nekontrolirani ulazak u zemlju. Kojim biste argumentima odgovorili na ovakve tvrdnje?

- Jedna stvar je jasna: euro pomaže u stabiliziranju cijena. Također omogućava lakše uspoređivanje cijena s drugim zemljama. Ovo jača konkurenciju na tržištu, što uvijek ide u korist potrošača. Istovremeno reže troškove transakcija za uvoz i izvoz, što trenutno predstavlja važan teret za Hrvatsku. Svakako to nije sve. Euro će privlačiti nove investitore u Hrvatsku, što znači nova radna mjesta kroz smanjenje tečajnih rizika, a zbog činjenice da je druga najvažnija valuta na svijetu, pružat će veću stabilnost Hrvatskoj i zaštitu od vanjskih šokova. U konačnici, mi smo doista zajedno jači.

Bez obzira na to ja pozdravljam mjere koje hrvatske vlasti poduzimaju kako bi smanjili neke rizike vezane uz transakciju, primjerice oko zaokruživanja cijena.

Što se Schengena tiče, kao što znate, on znači otvorenost i slobodu. Ali jednako tako znači pravdu i sigurnost. Mi stalno radimo kako bismo sačuvali otvorenost unutarnjih granica Europske unije. Očito, to uključuje i stalno poboljšanje zaštite naših vanjskih granica. Uz svaku priliku dolazi i odgovornost i jasno je da ćemo zajedno s Hrvatskom morati nastaviti naporno raditi oko upravljanja migracijama, osiguravanja vanjskih granica i jačanja policijske suradnje.

Sloboda kretanja bez kontrole na granicama smatra se najvećom koristi građana EU od projekta europskog ujedinjenja. Ali mnoge zemlje EU, među njima su i Njemačka i Austrija, uvođenjem kontrola i privremenom suspenzijom pravila Schengena ugrožavaju ovu vrijednost. Ulazi li Hrvatska u zonu koja možda neće niti postojati ubuduće?

- Svi se sjećamo uvođenja kontrola na unutarnjim granicama tijekom pandemije i svi se dobro sjećamo kakve je strašne posljedice to imalo za naše unutarnje tržište. To pokazuje kako se slobodno putovanje preko granica ne možemo nikada smatrati zdravo za gotovo. U isto vrijeme svi su shvatili koliko nam je ta sloboda vrijedna. Nitko se ne želi vratiti na tu situaciju. Zato vjerujem da je ideja Schengena nakon ovoga još snažnija. Svako uvođenje unutarnjih kontrola mora ostati izuzetak u slučajevima ozbiljne ugroze javnog reda ili unutarnje sigurnosti. Mora biti strogo ograničena vremenski i ostati kao mjera krajnje nužde.

Spomenuli ste Austriju. Shvaćamo da se Austrija suočava s povećanim pritiskom sustava za prihvat i azil. Radimo s austrijskim vlastima i pružamo im potporu u suočavanju s ovim izazovom. Nedavno je Komisija usvojila akcijski plan o zapadnom Balkanu kako bi se riješilo ovo pitanje. Ali vraćanje kontrola na unutarnjim granicama nije djelotvorno rješenje. Kada gledamo širu sliku, ovo pokazuje kako je još važnije nastaviti zajedničke strukturne napore za suočavanje s migracijskim izazovima.

Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu EU, koja sada postaje i vanjska granica Schengena. Hoće li ovo dodatno izolirati građana susjednih zemalja iz zapadnog Balkana od Europske unije?

- Apsolutno ne. Europska unija privrženija je nego ikad europskoj sudbini naših partnera sa zapadnog Balkana. Pripadamo jedni drugima. To sam ponavljala jasno više puta, a nedavno i na summitu EU-Zapadni Balkan u Tirani. Samo ova godina zabilježila je ogroman napredak. Imali smo prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Bio je to povijesni korak u otvaranju pristupnih pregovora.

Potom, Bosni i Hercegovini dodijeljen je status kandidata. Europska komisija to je predložila, a države članice dale su zeleno svjetlo uoči Božića. Ovo je ohrabrenje za Bosnu i Hercegovinu kako bi održala ritam reformi i puta prema Europskoj uniji.

I dok se naši partneri pripremaju za europsku budućnost, radimo s njima kako bi se suočili s izazovima današnjice. Primjerice, s obzirom na to da je Putinov energetski rat pogodio sve nas, odlučili smo ovu krizu prevladati zajedno. Za to je Europska komisija pripremila milijardu eura paketa za energetsku potporu zapadnom Balkanu. Koristimo svaku priliku kako bismo što više približili naše regije i naše ljude.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. svibanj 2024 10:51