Budući da Vlada predlaže veće ulaganje obveznih mirovinskih fondova u poduzeća u državnom vlasništvu, nadajmo se da ima u vidu analizu korporativnog upravljanja u tim poduzećima koju je naručila od OECD-a", poručuje pomalo ironično Marijana Bađun, istraživačica Instituta za javne financije, u najnovijem osvrtu koji se bavi najavljenim reformama mirovinskog sustava uvrštenima u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Izvještaj OECD-a objavljen je u lipnju, a zaključci i preporuke, zaključuje Bađun, ne ulijevaju optimizam: tu su pobrojani nedostaci u regulatornom okviru, problemi s vlasničkom strukturom, nejasnoće u vezi s opsegom tržišnih i netržišnih ciljeva, a temeljni je nedostatak ograničena uloga nadzornih odbora koji nisu neovisni niti su odgovorni za korporativni nadzor.
Autorica stoga smatra da bi prije ulaganja novca iz mirovinskih fondova u ta poduzeća trebalo riješiti spomenute probleme. Vlada je, pak, u Nacionalnom planu najavila da će na međunarodnoj sceni potražiti neovisne stručnjake kako bi obavili detaljnu analizu poslovanja poduzeća u državnom vlasništvu, odnosno izradili studiju o isplativosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova u tvrtke u vlasništvu Hrvatske u kojima je pokrenuta ili je planirana privatizacija.
Za sve aktivnosti vezane uz mirovinski sustav u Planu oporavka je predviđen trošak od 22,66 milijuna kuna, spomenuta studija predstavlja "značajan trošak", a očekuje se da bi početkom 2024. godine mogla biti pred Vladom.
Zakonski limit
Osim tih potencijalnih ulaganja u domaća poduzeća u kojima država ima vlasničke udjele, mirovinski bi fondovi trebali početi investirati i u infrastrukturne projekte, ne bi li se "stvorio potencijal za ostvarivanje viših stopa prinosa za članove fonda, a time i većih mirovina za buduće generacije umirovljenika", stoji u Nacionalnom planu.
Većinu imovine mirovinskih fondova, koja je već veća od 119 milijardi kuna, sada čine državne obveznice. U osvrtu Instituta za javne financije navode se precizni podaci regulatora: udio domaćih državnih obveznica u neto imovini u lipnju ove godine bio je 58,8 posto, inozemnih državnih obveznica 3,1 posto, a udio domaćih korporativnih obveznica 1,4 posto.
Kako im je zakonski limit za ulaganje u obveznice najmanje 50 posto, to bi značilo da imaju na raspolaganju značajan dio portfelja uloženog u obveznice koji bi se potencijalno mogao alocirati u druge, unosnije klase imovine.
Svađanja
Istraživačica Marijani Bađun o mirovinskom sustavu kaže: "Analiziramo ga, svađamo se koja je terapija bolja i međusobno se optužujemo, interveniramo, a njemu nikako da se popravi stanje". U samom Nacionalnom planu, smatra, veći bi naglasak trebao biti na starijim osobama i tržištu rada, zdravlju zaposlenih, kontinuiranom stručnom usavršavanju, uvjetima rada i razlikama u očekivanom trajanju života među radnicima. "Osim toga, ozbiljno bi trebalo pristupiti pitanjima transparentnosti i pravednosti mirovinskog sustava", zaključuje.