APEL

USKORO U ORDINACIJE STIŽU MLADI LIJEČNICI BEZ DANA STAŽA Strahuju od teških propusta, pa predlažu dodatnu edukaciju od devet mjeseci do dvije godine

Krapinske toplice, 030512.
Reportaza iz Magdalene, klinike za kardiovaskularne bolesti, vjerojatno najpoznatije u Hrvatskoj.
Na slici: dr. Robert Bernat, procelnik kardiologije, za vrijeme zahvata ugradnje elektrostimulatora srca (pacemaker).
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / Hanza Media

Ilustracija

Već za koji mjesec diplomirat će prvi liječnici u Hrvatskoj koji nakon završenog studija neće trebati staž nego će odmah dobiti licencu za samostalni rad. Drugim riječima, mladi liječnici bi bez ikakva nadzora, odnosno pomoći starijih kolega u početku svog radnog vijeka mogli liječiti pacijente u ordinacijama obiteljske medicine ili hitnoj pomoći.

Istina, oni sretniji i snalažljiviji mogli bi odmah krenuti na specijalizaciju ako je uspiju dobiti. Iskusni kažu da to nije dobar početak jer bi im i u tom slučaju neiskustvo moglo raditi probleme ili, još gore, mogao bi im se dogoditi neki teški propust u liječenju i stres od kojeg će se teško ili nikako oporaviti.

Hrvatski će se liječnici naći u toj lošoj situaciji jer se u pretpristupnim pregovorima za ulazak u EU pristalo na varijantu da nakon diplome nije potreban staž uz obvezu da će se “praksa” obavljati tijekom studija.

Odgovornost

No, to se nije dogodilo i mladi bi se liječnici uskoro mogli naći u teškoćama, odnosno da se moraju “snalaziti kako znaju i umiju” u situacijama kojima nisu dorasli i uz odgovornost za živote svojih pacijenata, a da istodobno nemaju koga pitati za savjet. Svu težinu i opasnost najbolje ilustrira mogućnost da se mladi liječnik nađe u ordinaciji kao zamjena liječniku obiteljske medicine negdje na otoku daleko od bolnice i bilo kakve pomoći iskusnih kolega s teško bolesnim pacijentom kojem ne zna pomoći. U sličnoj nevolji naći će se i onaj koji krene na intervenciju vozilom hitne pomoći ne bi li pomogao teško unesrećenima negdje na autocesti, a prvi put u rukama drži defibrilator ili pak mora otvoriti venski put ili intubirati pacijenta.

Upravo izvanredne situacije u kojima se gotovo svakog dana mogu naći liječnici bez ikakva iskustva u “stvarnom svijetu medicine” razlog su što se od Ministarstva zdravstva uporno traži da se krene u nove pregovore s EU i ponovno uvede liječnički staž, a dok se taj, u pravilu dugotrajan, proces ne završi, u prijelaznom periodu uvede tzv. sekundarijat ili rad pod nadzorom od oko dvije godine.

Hitnija stanja

Nažalost, ni ovotjedni sastanak u Ministarstvu zdravstva na kojem su bili predstavnici mladih liječnika, studenata, medicinskih fakulteta, Liječničke komore... nije dao konačno rješenje. Naime, idućeg bi tjedna svi koji sudjeluju u ovom dogovoru trebali u Ministarstvo zdravstva dostaviti svoje prijedloge budućeg staža, odnosno sekundarijata. Iz svega pristiglog morao bi se sastaviti jedinstveni prijedlog o kojem će se onda dodatno razgovarati. No, vrijeme prolazi, a studenti se boje da bi se mogli naći u situaciji da krenu raditi a da za to nisu obučeni.

Prema nekim prijedlozima, mladi bi liječnici trebali dodatnu edukaciju u trajanju od 9 do 24 mjeseca. Naime, barem devet mjeseci trebali bi pod nadzorom liječnika raditi u obiteljskoj medicini, zatim u hitnoj, i to kako u bolničkoj tako i izvanbolničkoj.

Trebali bi se upoznati i s radom u rađaoni te s hitnim stanjima u pedijatriji te imati tečaj iz naprednog održavanja života. Zadnja dva mjeseca liječnici bi, ovisno o svojim sklonostima, mogli odabrati na kojim će odjelima dodatno “peći zanat”.

Ideja je da se svaki od tih segmenata posebno boduje, odnosno da ti bodovi čine veći dio prednosti u dobivanju i odabiru specijalizacije. Na sličan način riješen je obavezni sekundarijat u susjednoj Sloveniji, a staž postoji i u drugim europskim zemljama poput Njemačke, Švedske ili Danske, što najbolje potvrđuje da su budući liječnici u Hrvatskoj u pravu u svojim nastojanjima da im se vrati “praksa”.

Izdvajamo