Školski sindikalac Željko Stipić podijelio je ovih dana javnu tajnu o tomu kako mu iz pojedinih škola stižu saznanja o slučajevima naglo danih otkaza.
Stipić to povezuje s najavom ministrice obrazovanja Blaženke Divjak iz sredine siječnja o provjeri svih svjedodžbi i diploma u sustavu školstva. Dosad je otkriveno 13 slučajeva lažnih diploma, no Stipić sumnja da su lažni učitelji prevenirali provjeru i brže-bolje pobjegli iz sustava.
- Ravnatelji su mi jasno rekli da imaju saznanja koja nisu spremni podijeliti s javnošću, da su neki njihovi učitelji i nastavnici dali otkaze prije no što se stiglo provjeriti njihove diplome. Pobjegli su, dakle, prije javnog linča - rekao je Stipić.
Pravi razmjeri
Tezu smo provjerili u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, zahtjevom za usporednim podacima o broju slučajeva prestanka radnog odnosa. Ministarstvo se u službenom odgovoru vodilo parametrima o ukupnom broju ugovora na neodređeno u svim školama, osnovnim i srednjim, redovitim statusom zaposlenika, uz isključenje djelatnika škola koje su imale statusnu promjenu.
Njihovi podaci pokazuju sljedeće: u siječnju ove godine zabilježeno je 146 prestanaka radnih odnosa više nego u siječnju lani. Tada je radni odnos prestao za 220 zaposlenika, a u siječnju ove godine, dakle, za njih 366.
U lanjskoj veljači radni odnos je prekinut u 199 slučajeva, a ove veljače 275. Dok je u prva dva mjeseca 2018. ukupno dakle bilo 419 prestanaka radnog odnosa u školama, ove ih je godine u istom periodu 641, odnosno točno 222 više. Slučajno?
Iako u Ministarstvu obrazovanja poručuju kako ne mogu znati razlog prestanka radnog odnosa, niti taj porast povezati s postupkom provjere diploma, za Stipića nema sumnje: - Za mene bi bilo iznenađenje da to nije tako.
Jasno je da je onoga trenutka kada se shvatilo da se ozbiljno ulazi u provjeru diploma, kao i to da svaki otkriveni slučaj mediji pompozno prate, bila to poruka lažnim učiteljima da se samouklone i pobjegnu glavom bez obzira kako se ne bi javno razobličio njihov čin.
Po njemu, upravo zbog toga neće biti još puno novih slučajeva pronalaska krivotvorenih diploma, jer je nakon javne najave ministrice o lovu na lažne učitelje došlo do samopročišćavanja u sustavu.
- Ako se to željelo postići ovakvim načinom provjere, onda se u tome i uspjelo. Po meni je najvažnije da je školstvo svojim primjerom pokazalo svima ostalima što treba napraviti.
Nadam se zato da neće ostati samo na školstvu, jer ono što se kod nas mjeri u promilima, drugdje bi se moglo mjeriti u postocima.
Zato bih volio da sustavna provjera svjedodžbi i diploma obuhvati sve javne i državne službe, pa jedinice lokalne uprave, pa i Sabor. Time bi se dala snažna politička poruka da Vlada inicira čišćenje ribe od glave. Ako se to zadrži samo na obrazovanju, ostat će dojam da se moglo napraviti puno više - napominje Stipić, po kojemu je provjera diploma jedan od najuspješnijih poteza ministrice.
- Takvih nema puno, ali ovome skidam kapu. Ovo je trebalo napraviti i tu nema milosti - kaže, uz zaključak da ga muči jedino to što nikad nećemo doznati prave razmjere pojave. S tezom da je porast broja otkaza u školama u prva dva mjeseca ove godine povezan s najavom provjere diploma, slaže se i Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Hrvatske.
- Slažem se s kolegom Stipićem, logično je da su oni koji nemaju vjerodostojne dokumente napustili radna mjesta, ali postoji pretpostavka i da su među onima koji su prekinuli radni odnos i oni s vjerodostojnim dokumentima koji su napustili radno mjesto u školi zbog bolje plaće izvan sustava obrazovanja, ili pak oni koji su odlučili otići iz Hrvatske.
Ono što je zabrinjavajuće jest da ljudi napuštaju sustav obrazovanja. Naravno, nije zabrinjavajuće ako odlaze oni koji imaju krivotvorene dokumente - komentira Hitrec.
Naplata provjere
A jesu li se ti, zapravo, spasili?
Ne u potpunosti, odgovara predsjednica Udruge ravnatelja. Oni koji su otišli izvukli su se javne sramote, ne i prijave nadležnim institucijama.
Po njezinim saznanjima, dosad je velika većina ravnatelja poslala dokumente na provjeru fakultetima, pa će oni čiji su dokumenti nevaljali biti procesuirani.
Ono što i dalje muči ravnatelje jest pitanje - hoće li im fakulteti naplaćivati postupak provjere vjerodostojnosti diploma. To im visi nad glavom jer su fakultetima poslali diplome, no fakulteti još nisu svim školama uzvratili rezultate (MZO je dao rok do kraja godine).
Ravnatelji se pribojavaju scenarija - ne damo vam rezultate ako ne platite provjeru vjerodostojnosti. Dio fakulteta izjasnio se da će naplaćivati provjere, dio da neće.
- Ne želi li fakultet izdati rješenje o vjerodostojnosti ili nevjerodostojnosti dokumenata ako ne platim, onda se postavlja pitanje zašto ta visokoškolska ustanova odbija odraditi antikorupcijsku mjeru - komentira nam jedan ravnatelj.