ZAGREB - Ustavni sud na današnjoj će sjednici odlučiti je li zabrana okupljanja na Markovom trgu sukladna Ustavu ili ne. Zabrana prosvjeda pred Vladom i Saborom uvedena je prije šest godina i od tada je izazvala burna protivljenja sindikata i nevladinih organizacija.
Kako nam je potvrđeno na Ustavnom sudu, prijedlog za ocjenu ustavnosti spornih izmjena Zakona o javnom okupljanju iz 2005. godine podnijeli su Nezavisni hrvatski sindikati te nekoliko građana.
Podsjetimo, prve izmjene spornog zakona donesene su u srpnju 2005. godine kada je uvedena odredba prema kojoj se brane javni prosvjedi na udaljenosti manjoj od 100 metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaju Sabor, Vlada, Ustavni sud i Predsjednik Republike. Te je izmjene Ustavni sud u studenom iste godine ukinuo, ali samo zbog formalnih razloga jer nisu donesene potrebnom većinom glasova u Saboru. Ubrzo, HDZ-ova većina ponovo je u prosincu 2005. izglasala istovjetnu zabranu prosvjeda na Markovom trgu i tako je ostalo do danas. Vladajući su takvu odredbu branili sigurnosnim razlozima, a protivnici su to rješenje nazivali nedemokratskim te gušenjem ljudskih prava i slobode govora.
Od tada mnogi su sindikati, nevladine organizacije i građani pokušavali demonstrirati na Markovom trgu, ali su ih presretale jake policijske snage i postavljene barikade.
Izuzetaka je, ipak, bilo. Tako je Vlada praktički sama prekršila zakon kada je organizirala skup na Markovom trgu povodom dolaska američkog predsjednika Georgea W. Busha u travnju 2008. godine. Policijskih blokada nije bilo i kada su iste godine novinari prosvjedovali zbog napada na kolegu Dušana Miljuša.
U ovih šest godina pokrenuto je više prekršajnih postupaka protiv onih koji su se ipak uspjeli probiti do Vlade i Sabora. Prekršajne prijave, među ostalim, zaradili su aktivisti Građanske inicijative "Matija Gubec", aktivisti Sanja Juras i Kristijan Grđan iz udruga Iskorak i Kontra te prosvjednici iz Zelene akcije i Prava na grad.