U nastavku donosimo:
- odluku Ustavnog suda koja mijenja okvir oko upisa djece rođene u inozemstvu i što to znači za prava roditelja i djeteta
- ključne točke sukoba između matičnog ureda i Ministarstva te zašto je spor završio na Ustavnom sudu
- koje odredbe Zakona o državnim maticama i Obiteljskog zakona su bile presudne u predmetu
- zašto je obavijest hrvatske veleposlanice ocijenjena nebitnom u postupku upisa
- na što se poziva sud kada govori o najboljem interesu djeteta i pravnoj vezi s biološkim roditeljem
- pregled ranije sudske prakse, uključujući presedane Visokog upravnog suda i ESLJP-a u predmetu Mennesson protiv Francuske
- što ova odluka znači u praksi za djecu rođenu putem surogat-majčinstva te koje korake sada očekuju roditelji
Sredinom prošlog mjeseca, neposredno pred božićne i novogodišnje blagdane, Ustavni sud donio je vrlo važnu odluku koja bi se mogla shvatiti kao znak da Ustavni sud pod novim vodstvom te izmijenjenim sastavom neće popustiti konzervativnim trendovima, već će dosljedno štititi ustavna i konvencijska prava građana.
Posrijedi je usvajanje ustavne tužbe i poništavanje odluke matičnog ureda i Ministarstva pravosuđa koji su odbili upisati dijete u maticu rođenih zato što ga je u inozemstvu rodila surogat-majka. Ustavni sud štiti identitet djeteta i roditelja, pa tako ne navodi ni zemlju u kojoj je dijete rođeno, nego samo spominje da je djetetu odbijen upis na temelju e‑pošte koju je poslala hrvatska veleposlanica, a u kojoj ističe da je dijete rodila surogat-majka.
Zakon o državnim maticama
Dijete je rođeno 14. kolovoza 2024. godine, a njegov otac je 20. kolovoza 2024. matičnom uredu podnio zahtjev za naknadni upis činjenice djetetova rođenja, pri čemu je dostavio izvornik rodnog lista u kojem je on upisan kao otac, a kao majka njegova supruga (koja je, uz dijete i oca, također podnijela ustavnu tužbu, ali je njezina tužba odbačena jer nije bila stranka u postupku upisa djeteta u maticu).
Zahtjev za upis u maticu rođenih bio je odbijen s obrazloženjem da matičar na temelju dostavljenih isprava (rodnih listova) nije mogao utvrditi sve podatke potrebne za upis činjenice rođenja djeteta propisane člankom 9. Zakona o državnim maticama, a u vezi s mjerodavnim odredbama Obiteljskog zakona. Također se isticalo kako je surogat-majčinstvo u Hrvatskoj izričito zabranjeno na temelju članka 31. Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji.
Na ovakvu odluku bila je podnesena žalba Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, no ono je 13. siječnja 2025. odbilo žalbu i potvrdilo rješenje kojim se odbijao upis djeteta. Ministarstvo pravosuđa istaknulo je kako "nije moguće zanemariti obavijest veleposlanice Republike Hrvatske u toj državi od 13. kolovoza 2024. (koja je dostavljena elektroničkom poštom), u kojoj se Ministarstvo i G. Z. obavještavaju o rođenju maloljetnog prvopodnositelja uz pomoć surogat-majke jer se radi o obavijesti nadležnog tijela Republike Hrvatske".
Roditelji su nakon toga išli dalje i 4. ožujka 2025. godine podnijeli tužbu Upravnom sudu u Zagrebu, no on predmet još nije riješio.
Irelevantna obavijest
U međuvremenu su se obratili Ustavnom sudu, a među razlozima za traženje ustavnopravne zaštite prije nego što su iscrpili pravni put naveli su da je "pravno nerazumljivo da se na temelju obavijesti veleposlanice odbija upis djeteta u maticu rođenih" te da je u konkretnom slučaju maloljetni prvopodnositelj ustavne tužbe "doveden u poziciju da jedini ne može ostvariti upis u hrvatsku maticu rođenih, ne može steći hrvatsko državljanstvo niti ostvariti ono što je za tako malo dijete posebno važno, zdravstvenu zaštitu."
- Ustavni sud ističe da je upis u maticu rođenih pravni postupak kojim se evidentiraju podaci o rođenju djeteta, uključujući informacije o roditeljima, a provodi se na temelju važećih dokumenata i propisa, pri čemu se u slučaju rođenja djeteta u inozemstvu upis vrši na temelju izvatka iz matice rođenih inozemnog tijela (članak 40. stavak 1. Zakona o državnim maticama). Stoga Ustavni sud ocjenjuje da je obavijest veleposlanice Republike Hrvatske u toj državi. od 13. kolovoza 2024. irelevantna za činjenicu upisa maloljetnog prvopodnositelja u maticu rođenih u situaciji kada je za upis u maticu rođenih dostavljen rodni list - kaže se u odluci Ustavnog suda.
Ustavni sud je u svojoj odluci ponovio kako je "pri donošenju odluka vezano uz prava djeteta potrebno rukovoditi se najboljim interesima djeteta".
- Budući da je u konkretnom slučaju drugopodnositelj biološki otac djeteta, nije u najboljem interesu djeteta da ga se liši pravne veze takve prirode kada je biološka stvarnost takve veze uspostavljena i kada roditelj i dijete traže njezino puno priznavanje - kazali su suci Ustavnog suda i uputili na stajalište Visokog upravnog suda izraženo u presudi od 23. svibnja 2024., kojom je utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za upis činjenice rođenja djeteta u maticu rođenih na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela.
Mennesson protiv Francuske
Visoki upravni sud odlučivao je o djetetu rođenom u jednoj državi u SAD-u uz primjenu instituta zamjenskog majčinstva koje je u SAD-u zakonito i dopušteno, a u Hrvatskoj zabranjeno. Tužitelj je bio biološki otac djeteta (dokazano DNK analizom) i tijekom upravnog postupka dostavio je vjerodostojnu i javnu ispravu - izvadak iz matice rođenih te države od 30. travnja 2021., u kojem je u rubrici "ime drugog roditelja" naznačeno da isto "nije navedeno". Pozvao se na Konvenciju o pravima djeteta, njezine članke 2., 7. i 8., te zaključio da su javnopravna tijela djetetu uskratila pravo iz članaka 7. i 8. Konvencije, jer učinci odbijanja priznavanja odnosa roditelj - dijete u hrvatskom pravnom sustavu između tužitelja i njegova djeteta nisu ograničeni samo na tužitelja, već se protežu i na dijete čije je pravo time znatno ugroženo.
Visoki upravni sud imao je na umu i stav Europskog suda za ljudska prava u usporedivim predmetima Mennesson protiv Francuske te je naložio upis djeteta rođenog u SAD-u uz pomoć surogat-majke u maticu rođenih.
Ovu praksu u konkretnom je predmetu koncem 2025. godine Ustavni sud potvrdio, i to jednoglasnom odlukom. Pritom treba imati na umu da su suci Ustavnog suda nisu odlučivali o surogat-majčinstvu, koje u Hrvatskoj nije dopušteno, nego o pravima djeteta koje je rođeno tim putem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....