PROGNOZA BRUXELLESA

‘Već iduće godine BDP Hrvatske bit će znatno viši nego 2019., ali na jedan sektor treba paziti‘

Spominju se i prognoze da će ove godine gospodarstvo Hrvatske porasti za 8,1 posto

Ursula von der Leyen, Pelješki most, Andrej Plenković

 Profimedia/Tonić Plazibat/Cropix

Europska komisija je danas objavila jesenski paket Europskog semestra u kojem se analizira makroekonomska situacija u državama članicama. Analize pokazuju da su kretanja u gospodarstvu pozitivna i da se postupno vraća fiskalna stabilnost nakon hitnih mjera za potporu zbog pandemije.

Komisija je još u lipnju 2021. godine utvrdila da Hrvatska ima makroekonomske neravnoteže, i to zbog visoke razine vanjskog, privatnog i javnog duga. Iznad indikativnog praga su i rast cijene nekretnina i rast javnog duga. No, spominju se i prognoze da će ove godine gospodarstvo Hrvatske porasti za 8,1 posto, nakon što je prošle godine zbog pandemije zabilježen pad također od 8,1 posto.

Dobra vijest je da će nominalni BDP za Hrvatsku, prema predviđanjima, 2022. godine biti 9,5 posto iznad razine od pretkrizne 2019. godine.

Cijene nekretnina

Europska komisija navodi da treba posebno pratiti cijene nekretnine jer je rast od 7,3 posto stvorio problem pristupa nekretninama za mnoge. Cijene bi se trebale smiriti do kraja ove godine, ali Komisija smatra da je potreban monitoring ovog sektora zbog kretanja cijena u građevinskom sektoru.

Javni dug je rastao i zbog vladinih mjera potpore zbog Covida-19, ali taj se trend već mijenja. Bankovni sustav u Hrvatskoj, smatra Europska komisija, je dobro kapitaliziran i bilježi visoki profit. Važno je pratiti koliko će na ovaj sektor imati utjecaja postupno ukidanje mjera potpore i moratorija na plaćanje kredita.

Europska komisija u paketu iz Europskog semestra navodi da je, na osnovu neravnoteža koje su identificirane u lipnju, potrebno provoditi analize daljeg postojanja neravnoteža.

Hrvatska je prije nekoliko godina imala i prekomjerne makroekonomske neravnoteže, ali ih je uspjela riješiti pa je Europska komisija ukinula poseban monitoring koji je zbog toga uveden. Razina "neravnoteže" je značajno niža od "prekomjernih neravnoteža".

Dopušten veći deficit

Europska Komisija smatra da zemlje članice Europske unije trebaju nastaviti pružati ciljanu privremenu fiskalnu potporu, ali i održavati fiskalnu stabilnost u kratkom roku. Zbog Covida-19 Komisija je dopuštala da zemlje članice pomažu svom gospodarstvu i izvan okvira pakta o stabilnosti, ali će 2023. takva mogućnost biti ukinuta.

Komisija je zbog pandemije omogućila državama članicama da se zaduže izvan okvira Maastrichta i premaše dopušteni deficit iznad 3 posto BDP-a. Sada se smatra da su te mjere dale rezultate, da je rast iznad očekivanja, ali da postoje rizici i dalje među kojima je i način na koji će se zemlje članice suočavati s pandemijom u budućnosti.

Europska komisija će u proljeće objaviti sveobuhvatni paket Europskog semestra u kojem će biti i specifični izvještaji i preporuke za sve države članice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. rujan 2022 20:32