Prošli je tjedan predstavljen projekt uređenja zelene površine na potezu između Lisinskog i NSK (fontane, klizalište, pothodnici) koji je kao svojevrstan nastavak Lenucijeve potkove osmislila arhitektica Helena Paver Njirić, a otprilike u isto vrijeme arhitekt Nenad Fabijanić i njegov tim počeli su izradu opširnog elaborata prve faze izvedbenog projekta uređenja Trga Franje Tuđmana.
Na temelju elaborata, koji mora biti gotov do ljeta, ishodit će se lokacijska dozvola, koja je najvažniji korak prema konačnoj realizaciji projekta, a naručio ga je Grad Zagreb . Predviđeno je da se u realizaciju krene već iduće godine.
Premalo fontana
Tako su se u kratkom roku pojavile dvije naznake da bi se uskoro mogla promijeniti nebrojeno puta ispričana tužna priča o mnogim neuređenim javnim površinama Donjega grada.
Na Trgu Franje Tuđmana trenutačno su tri i pol dječje ljuljačke (četvrta je strgana), dječji vrtuljak i nekoliko klupa. No, prema zamisli Nenada Fabijanića, upravo bi ta lokacija trebala postati glavni gradski zeleni trg.
- Uz to što je cijeli prostor zamišljen kao centralni gradski park, ujedno je važan za oživljavanje zapadnog dijela grada - kaže Fabijanić.
Trg je udaljen nekoliko minuta hoda od Arhitektonskog fakulteta, gdje Fabijanić predaje, pa jako dobro poznaje infastrukturu i probleme tog dijela grada. Prvi put se cijelom lokacijom počeo baviti prije 14 godina, kada je pobijedio na natječaju za izgradnju paviljona koji je trebao biti smješten usred parka.
Već je tada primijetio potrebu za promjenom i revitalizacijom cijelog trga, smještenog iza Zapadnog kolodvora, zgrade iz 19. stoljeća.
Projekt koji predlaže omeđen je Ilicom, ulicom Republike Austrije, Talovčevom i Reljkovićevom, a u njemu sudjeluje interdisciplinarni tim stručnjaka. Naime, budući da je jedan od ciljeva projekta afirmacija zelene površine, u međuvremenu je popisano svako stablo u parku uz pripadajuću analizu stanja u kojemu se nalazi (nagib, eventualna oštećenja...). U projekt su uključeni i stručnjaci koji će tehnološki i dizajnerski razraditi ideju vodene površine.
- Kad govorimo o vodi, treba spomenuti da Beč ima 700 fontana, a Zagreb samo 38 - kaže Fabijanić. Vodena površina zamišljena je, naime, u zapadnom dijelu, koji danas služi kao parkiralište. Projekt predviđa parkiranje u novoj podzemnoj garaži. Park se tako vizualno i doslovno proširuje. U zapadnom će dijelu parka biti i pozornica namijenjena za različite izvedbe, te manji, otvoreni paviljoni u kojima će se posjetitelji moći okrijepiti.