DIPLOMATSKA TRZAVICA

Veleposlanicu RH u Bugarskoj pozvali na razgovor zbog Milanovićeve izjave, MVEP neće reagirati

Ambasadorica je pozvana zbog izjave hrvatskog predsjednika u kojoj je ‘oštro napao bugarsku politiku prema eurointegraciji Sjeverne Makedonije‘
Zoran Milanović
 Goran Mehkek/Cropix

Hrvatska diplomacija za sada ne planira reagirati prema Bugarskoj mjerama retorzije nakon što je hrvatska ambasadorica bila pozvana na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova u Sofiji, za Jutarnji list su pojasnili na Zrinjevcu.

Ambasadorica Jasna Ognjanovac bila je pozvana zbog izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u kojoj je "oštro napao bugarsku politiku prema eurointegraciji Sjeverne Makedonije", javila je makedonska novinska agencija MIA, pozivajući se na priopćenje objavljeno na službenoj stranici bugarskog ministarstva.

U kojem stoji da je Rumen Aleksandrov, direktor za europska pitanja u Ministarstvu, stajališta hrvatskog predsjednika Milanovića nazvao “neprihvatljivim i neopravdanim” posebno naglasivši kako “izazivaju razočaranje uzevši u obzir izvrstan bilateralni dijalog između Sofije i Zagreba i konsenzus o brojnim temama na europskoj i regionalnoj agendi”. Kad je riječ o procesu europske integracije Zapadnog Balkana, Aleksandrov je rekao da bi taj proces “trebao biti baziran na ostvarenjima svake pojedine zemlje kandidatkinje, uzimajući u obzir temeljne vrijednosti Unije uključujući i princip dobrosusjedskih odnosa”.

Predsjednik Milanović je u izjavi novinarima, nakon sastanka predsjednika zemalja Zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja, upozorio da se Sjeverna Makedonija "nalazi se u nemogućoj poziciji" i da joj jedna članica Unije ulazi u "intimni prostor" zahtjevom da u udžbenicima povijesti "svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država". Rekao je da će se "otvoreno suprotstavljati" tome u okviru svojih moći. Milanović državu nije imenovao, ali Bugarska je ta koja odbija pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju jer se u makedonskim udžbenicima, po tvrdnjama Sofije, "revidira i negira zajednička im etnička i jezična povijest".

image
Borut Pahor i Zoran Milanović na sastanku predsjednika zemalja Zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja
Matej Druznik/Delo/Cropix

Zoran Milanović je ispravno reagirao pozivajući se na hrvatsko iskustvo sa slovenskom blokadom tijekom pregovora za ulazak u EU. Bugarska u ovom slučaju nastupa s pozicije sile nastojeći pritiskom ishoditi ustupke na planu spornih povijesno-kulturnih pitanja. Koja ne bi ni na koji način smjela utjecati na približavanje Skoplja EU. Sofija takvim nastupom djeluje obrnuto od izjava da će podržavati europske vrijednosti prije svega dobrosusjedske odnose. Spuštanje rasprave na razinu mitologema i povijesne simbolike daleko je od europskih vrijednosti. Na žalost, EU odobrava takav stav: neupitno je da bi Berlin ili Pariz bez problema mogli utjecati na Sofiju da promijeni politiku. Što vodi prema zaključku da u EU postoje zemlje kojima ne odgovara da se otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom. I zato puštaju Bugarsku da koristi nerazumne argumente.

Hrvatski je predsjednik na Brdu kod Kranja rekao da “bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno neće moći biti riješeni u okviru Proces Brdo-Brijuni. Mislim da bi bilo zdravo da se bilateralne probleme niti ne koristi”.

Europsko vijeće je u ožujku 2020. dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije, ali točnog datuma još nema. Nizozemska je bila jedan od glavnih protivnika otvaranja pregovora s Albanijom, a Bugarska je blokirala Sjevernu Makedoniju. Riječ je o politici bivše vlade u kojoj su sjedili nacionalisti iz stranke VMRO (Vnatrešna makedonska revolucionerna organizacija: Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija; u Sjevernoj Makedoniji postoji stranka VMRO-DPMNE). Koji su prošle jeseni otvorili pitanje nacionalnosti Goce Delčeva, borca protiv Osmanskog carstva, kojeg svojataju i Sofija i Skoplje.

Makedonski premijer Zoran Zaev pozvao je prijelaznu vladu, formiranu nakon što niti jedna stranka nije uspjela sklopiti većinu u bugarskoj skupštini, da pokaže “velikodušnost” i omogući otvaranje pregovora sa Skopljem. Iz Sofije su odgovorili da će nastaviti politiku bivše vlade. Novi će izbori biti održani 11. srpnja. Kako se čini, ni nakon njih neće biti promjene odnosa Sofije prema Skoplju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 22:08