U tijeku je energetska konferencija „Hrvatska na vratima Energetske unije“, koja se održava u Hotelu Esplanade, u organizaciji Jutarnjeg lista i brojnih partnera, HEP-a, HOPS-a, Končara, Plinacro-a, PPD-a, PSP-a te PwC-a.
Cilj ove konferencije je raspraviti o ključnih aspektima energetske budućnosti Hrvatske iz perspektive glavnih aktera koji rade na tom području te potaknuti razgovor među najrelevantnijim sugovornicima koji se bave energetikom.
Tom prigodom, u prepunoj Smaragdnoj dvorani okupilo se više od 300 uzvanika, među kojima su predstavnici državnih tijela potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, ministar financija Zdravko Marić i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, izaslanik Predsjednice RH Marko Jurčić, te veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, Robert Kohorst.
Ministar Financija Zdravko Marić, ministar graditeljstva Predrag Štromar, ministrica gospodarstva Martina Dalić
Na energetsku konferenciju stigli su i ključni poslovni lideri iz područja energetike, predstavnici regulatornih tijela, stručnjaci iz zemlje i inozemstva: Petar Sprčić, (član Uprave HEP-a) Goran Frančić (LNG Hrvatska), Dejan Ljuština (PwC), Jasminko Umičević, (Gas&OilConsulting), Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave PPD-a.
Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, podsjetio je kako je ovo druga po redu energetska konferencija u organizaciji Jutarnjeg lista, spomenuvši kako je pred Hrvatskom nekoliko ključnih odluka po pitanju energetike.
Predsjednik Uprave Hanza medije Marko Smetiško, glavni urednik Jutarnjeg Goran Ogurlić
- Hrvatska već nekoliko godina čeka donošenje energetskog dokumenta, dok bi joj formiranje Energetske unije dalo bi joj brojne prilike, ali i izazove – kazao je Ogurlić.
Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije, govorio je o prednostima članstva EU za njene građane.
- Prijedlog transformacije energetskog tržišta bit će takva najveća transformacija do sada – rekao je Šefčovič, dodavši kako prije toga moramo imati dovoljno energije, koja mora biti što čišća, a potom ju prilagoditi industriji.
Novi menadžement i novi ekonomski modeli u energetici su pred nama, najavio je potpredsjednik Komisije.
- Drago mi je što je Hrvatska već postigla i prekoračila nacionalne ciljeve koje je zacrtala do 2020. godine za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost te se nadam da će i dalje pratiti europske ciljeve – kazao je Šefčović.
Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić rukuje se s veleposlanikom SAD-a u Hrvatskoj, njegovom ekscelencijom Robertom Kohorstom
Predstavnik Komisije naveo je kao bi bi Hrvatska mogla smanjiti štetne emisije korištenjem energije sunca i vjetra, za što ima potencijal od 30GW.
- Nadam se da ćemo u EU i dalje misliti na energetsku učinkovitost, za što EK potiče brojne projekte kako bi se ona poboljšala – rekao je Šefčovič, dodavši kako u tome prvo moraju vidjeti nacionalni interes.
- Recite nam što želite poboljšati i mi ćemo doći i investirati – rekao je potpredsjednik Komisije.
Maroš Šefčovič dotaknuo se i teme LNG-a u Hrvatskoj:
- Izgradnjom LNG-a ispunit ćemo jedne od glavnih ciljeva Energetske unije, poput diverzifikacije opskrbe i bolje konekcije.
Za kraj je uputio Hrvatskoj i nekoliko želja i savjeta.
- Želim vam što prije ulazak Energetsku uniju, a kao Slovak, želim vam i ulazak u Schengen, te vam želim da što prije uvedete euro.
Tržište energije strelovito se mijenja, a svjetska potrošnja raste, rekao je u pozdravnom govoru Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.
- Ipak, europsko tržište ostalo je stabilno, gdje Hrvatska može iskoristiti priliku lidera čiste energije u svijetu - rekao je Plenković.
Sigurnost opskrbe i dostupnost energenata podrazumijeva solidarnost, ali i ovisnost članica Energetske unije, čime postaju upitni nacionalni interesi Hrvatske.
- Energetska unija nije supstitucija nacionalne strategije, već njen novi okvir, s obzirom da članice i dalje imaju priliku same donositi odluke. Sigurnost i neovisnost i dalje su ključne za nacionalne interese – rekao je Plenković, dodajući kako je pritom važno ostvarivati dobru suradnju i konekcije sa susjedima.
Nova energetska strategija temeljiti će se na sigurnosti opskrbe, energetskoj učinkovitosti, oslanjanju na domaću proizvodnju, optimalnim udjelima različitih vrsta energije, smanjenjem udjela CO2, smanjivanjem enrgetskog siromaštva i dr., kazao je Plenković. Jedan od ključnih projekata biti će LNG terminal na Krku, što su prepoznali ključni strateški partneri, a koji će omogućiti bolju umreženost plinovoda.
- Njime bismo postali energetsko čvorište EU – rekao je premijer, najavivši donošenje posebnog zakona koji će olakšati njegovu izgradnju.
- Vladi je stalo do očuvanja okoliša zbog čega ćemo se koristiti najnovijom tehnologijom koja će to omogućiti - rekao je predsjednik Vlade, pritom kazavši kako će u sljedećim tjednima moći govoriti više i vezano za situaciju Ina-e, s obzirom da je Vlada u procesu donošenja odluke oko njenih savjetnika.
Hrvatska ima udio od 29 posto obnovljivih izvora, čime smo premašili cilj kojeg si je zadala EU do 2030., a koji iznosi 20 posto, naglasio je sa zadovoljstvom hrvatski premijer.
- Donijet ćemo novu energetsku strategiju, realizirati LNG projekt, nastaviti s energetskom obnovom zgradama, nastaviti sa smanjenjem stakleničkih emisija – najavio je predsjednik Vlade.
„Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo je posudili od svojih potomaka“, završio je uzrečicom svoj govor.
Na konferenciji je održan prvi panel naziva „Hrvatska i Energetska unija - Kraj koncepta nacionalnog interesa?“. Moderator panela je Marko Biočina, izvršni urednik Jutarnjeg lista.
Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, rekao je da očekuje donošenje nove energetske strategije do kraja ove godine.
- Ono što nas razlikuje od drugih zemljalja je jako dobar prirodni potencijal, radi kojeg hrvatska energija većinom počiva na obnovljivim izvorima energije - rekao je Ćorić, rekavši da Hrvatska više neće morati toliko ulagati u razvoj OIE, koliko je to morala u inicijalnoj fazi.
- Država kao regulatori može afirmirati kapacitete energenata, poput donošenja povoljnog regulatornog okvira te ulaganja u bolju infrastrukturu. Valja naglasiti kako hrvatski energetski sektor stoji znatno bolje nego nekih drugih iz EU, što ne treba podcjenjivati – rekao je ministar energetike.
Partner i SEE Energy leader iz PwC-a Hrvatska, Dejan Ljuština, ukazao je na svjetske trendove, posebice velikih kompanija i razvijenih zemalja, koji ulažu u obnovljive izvore.
- Lider u obnovljivom sektoru je svakako Kina, koja je prošle godine uložila 54 GW kapaciteta u OI – rekao je Ljuština.
Veliku perspektivu imaju sunce i vjetar, rekao je Ljuština, pritom kazavši kako je sve veći utjecaj ima tehnologija u energetici.
- Samo integralno veleprodajno tržište električne energije neće utjecati na povećanje cijena, kupci će se morati navinuti na model kojim je električna energija jeftinija kad je dostupnija, ali i skuplja kada je manje dostupna - rekao je Ljuština.
Komentirao je dodatno cijene energije i hoće li one ići gore, uslijed povećanja udjela OIE.
Maroš Šefčovič
- Sigurno će postojati više dinamike u tarifnim modelima kako bi kupci dobili ono što trebaju. Portfolio mora biti strateški ispravan i ekonomski isplativ - dodao je.
Ljuština je govorio o savjetnicima Vlade oko Ina-e, za kojeg smatraju da moraju imatina imu koji bi bio prikladan stateški partner, što se mora idetificirati što ranije i voditi diskusiju u tome.
- Uloga savjetnika je da mora znati što želi država, što želi Ina i kakvog investitora želi dobiti za stol - rekao je ovaj stručnjak.
Sabina Škrtić, članica ENNA grupe, pojasnila je što očekuje od nove energetske strategije.
- Gospodarski sektor je najvažniji partner u energetskog strategiji. Ona mora imati dva-tri važna cilja te način kako to realizirati. Ona mora uključivati energetski miks, jasno pozicionirati Hrvatsku na geopolitičkom planu i definirati konkuretnost - rekla je Škrtić, dodavši:
- Ulazak u EU tražio je od dionika energetskog tržišta niz preinaka kako bi zadržali konkuretnu prednost i oni konačno moraju definirati u kojem smjeru transformacije će ići jer ona zahvaća sve.
O fleksibilnom i održivom portfelju kompanije govorio je Petar Sprčić, član Uprave HEP-a.
- Na veleprodajnom tržištu dogodila se distorzija. Rast cijena su posljedica strategija pojedinih zemalja - rekao je Sprčić.
Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ina-e, rekao je kako u Hrvastkoj imaju dobre rezultate u području nafte, zahvaljujući primjeni tehnologije.
- Isplativnost nije fantastična, ali idemo u tom smjeru. Vrlo je važno da imamo zajednički okvir za istraživanje i razvoj, a važna je i dobra interkonekcija s drugim zemljama - rekao je Aldott.
Kraj konferencije obilježio je drugi panel „Hrvatska i prirodni plin - Gdje je balans između tržišta i sigurnosti?“
Po pitanju prirodnog plina uvijek se nameće pitanje novca, politike te geopolitike i utjecaja, istaknuo je Jasminko Umičević, direktor Oil&Gas Consultinga.
- Zna se da postoje pritisci sa raznih strana, posebice jer imamo tradicionalne dobavljače poput Rusije i Katara, ali i pojavu novih jakih igrača. Naveo bih kako je nedavno katarski ministar energetike rekao da je trenutno u izgradnji 150 milijuna tona kapaciteta LNG-a, čime tradicionalni dobavljači gube utjecaj. Europa će biti ključno tržište u toj, skorašnjoj, situaciji - rekao je Umičević, dodavši nešto kasnije kako je Hrvatska objekt, a ne subjekt diverzifikacije energenata.
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, rekao je da za poticanje OI potreban plin.
- U Hrvatskoj je u posljednjih godina gubitak plina iznosio oko tri milijardi kuna, što bi uskoro moglo biti zabrinjavajuće, znajući da je broj potrošača narastao za 50 posto - pritom je upozorio Pudić.
Za bližu budućnost prirodni plin kao tranzicijsko gorivo ne vide iz Zelene akcije jer je ono i dalje fosilno gorivo i nije u skladu s Pariškim sporazumom, ukazala je Marija Mileta, aktivistica te udruge, dodajući kako je nedavna inozemna studija pokazala kako prirodni plin negativno utječe na klimatske promjene.
- Realnost jest da cijene OI drastično padaju i postaju konkurentne ostalim gorivima, a Hrvatska ne ulaže dovoljno u njih. Do 2020. cijene OIE postat će niže od fosilnih goriva - zaključila je Mileta.
Kao negativne utjecaje LNG projekta, Mileta je navela utjecaje na okoliš i zdravlje te protivljenje lokalne zajednice.
- Ne priča se da Europski parlament preispituje strateški projekte jer je previše plinski projekata na toj listi, što nije u skladu s Pariškom konvecijom - rekla je Mileta.
- Slažem se s NGO organizacijama koje imaju plemeniti cilj, no na isti način bi trebali govoriti o cijelom energetskom lancu i njegovim posljedicama - nadovezao se Goran Frančić, direktor LNG Hrvatska.
- Moj osoban stav je da ćemo u budućnosti sigurno koristiti većinom OIE, ali to se neće dogoditi preko noći jer nismo za to još spremni. Moramo odlučiti koje gorivo ćemo do tada koristiti kao najprihvatljivije - dodao je.
- Nekadašnji Adria LNG projekt dobio je okolišnu dozvolu, koji je koristio kopnenu vodu za zagrijavanje, što je prihvatila i lokalna zajednica. Sada koristimo najnoviju tehnologiju te planiramo plutajući terminal i lokalna zajednica se protivi. Razumijem da ljudima neće biti ugodno živjeti kraj velikog broda, ali ne moraju se zabrinjavati oko količine ispuštanja klora jer će on biti na nižoj razini od zakonski određene - pojasnio je Frančić.
Frančić je dao presjek stanja projekta LNG-a. Napravljeno je preprojektiranje s kopnenog na plutajući terminal, što je bilo komplicirano, ali je završeno. Izrađena je Studija utjecaja na okoliš, održane su dvije sjednice i javna rasprava, koja je pokazala oštar stav lokalne zajednice, što, kako kaže, razumije.
- Donijet ćemo dodatne mjere za smanjenje utjecaja na okoliš, u veljači će biti održana treća sjednica potom donešenje rješenja, u ožujku očekujemo lokacijsku, a potom i građevinska dozvola, koji bismo trebali dobiti u svibnju - pojasnio je Frančić kratkoročne planove za izgradnju LNG terminala.
Tijekom drugog kvartala trebali bi imati sve podatke kojom će vlasnici moći donijeti odluku, rekao je direktor LNG Hrvatska, dok se završetak radova očekuje do kraja 2019. godine.
Umičević je na to kazao kako postoje i određeni rizici, zbog čega je važno osigurati kupce kako eventualan trošak 'promašaja' LNG-a ne bi snosili hrvatski građani.
Predsjednik HSUP-a ocijenio je LNG na Krku kao novi dobavni pravac, za kojeg nije zainteresirana sama Hrvatska, već i susjedne zemlje koje će zakupiti kapacitete, dok investitori očekuju povratna sredstva.
"Sljedeće godine ja ću vam se javiti sa gradilišta" zaključio je konferenciju G. Frančić.