NOVI PLAN

VELIKA REFORMA I muškarci i žene će u mirovinu sa 67 godina pet godina ranije no što je planirano, neki ostaju bez beneficiranog radnog staža

Zagreb, 010617. Prosvjedna akcija, Cekajuci tramvaj zvan obrazovna reforma, zapocela je okupljanjem gradjana na Trgu bana Jelacica odakle ce povorka krenuti prema Trgu kralja Tomislava. U organizaciji GOOD inicijative akcijom se obiljezava godinu dana od prosvjeda u kojemu je 50 tisuca ljudi izaslo na ulice za obrazovanje. Na fotografiji: sudionici prosvjeda u povorci krenuli od Trga bana Jelacica prema Trgu kralja Tomislava.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
CROPIX

 

Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.

Ovo je dio paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u sklopu mirovinske reforme, koje planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu.

Sada će se izraditi stručne podloge i analize koje će uključivati financijski aspekt mirovinske reforme, a potom bi radna skupina pri Ministarstvu do ljeta radila na izmjenama i dopunama sedam ili osam zakonskih prijedloga koji bi potom na jesen došli u Sabor.

Cilj Vlade je, kažu naši sugovornici, da se u sklopu ove reforme, koju od nas već godinama traži i Europska komisija, mirovinski sustav napravi održivim, ali i da se povećaju mirovine - sadašnjim i budućim umirovljenicima.

Sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela SDP-ova Vlada Zorana Milanovića, predvidio je produljenje radnog vijeka do 67. godine jednako za muškarce i žene od 2038., no EK traži da se izjednačavanje dogodi i ranije, 2030., tako da će vjerojatni prijedlog HDZ-ove Vlade biti kompromisan - da od 2033. svi idemo u starosnu mirovinu sa 67 godina života. Sada je situacija takva da muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života. Intencija je što dulji ostanak na tržištu rada jer Europa stari, kao i Hrvatska, sve se manje djece, budućih osiguranika, rađa, ljudi žive sve dulje, a poseban problem u Hrvatskoj je što su nam mirovine male, ali ih dugo koristimo. Samo 19 posto sadašnjih umirovljenika, naime, odradilo je puni radni staž, a kroz mirovine dobiju čak 126 posto od onoga što su zaradili.

Odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira na način da se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto, a intencija je da se ta penalizacija pojača.

Razmišlja se o modelu ulaganja

Sigurno je, pak, da će se ići na revidiranje liste zanimanja s beneficiranim radnim stažem, i to na temelju studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Studija je, naime, pokazala da je dosta tih zanimanja s pojavom novih tehnologija nestalo ili su se uvjeti rada promijenili. Primjerice, vozač u javnom gradskom prijevozu nekada je radio u starim, razdrmanim autobusima i tramvajima, a danas većinom vozi najnovije tramvaje i buseve, sjedi na anatomskim sjedalima, u klimatiziranom prostoru za kompjutoriziranom upravljačkom pločom, pa je pitanje treba li on i dalje imati beneficirani radni staž. Jednako tako i ostali profesionalni vozači. Većina tih zanimanja upravo su u prometnom sektoru pa se tu mogu očekivati veće promjene - ili ukidanje ili smanjivanje prava.

Kao treća bitna točka ove reforme spominje se i jačanje drugog mirovinskog stupa, koji funkcionira na principu individualizirane štednje. Dakle, gotovo je sigurno da se II. stup neće ukidati, što su neki tražili, nego će se najvjerojatnije i jačati, ali pitanje je kako. Naime, svako povećanje izdvajanja za II. stup za sobom povlači ili veću poreznu presiju ili manje upliva u proračun. Drugo je pitanje, pak, kapitaliziranosti fondova koji su od 2002. na temelju uplata osiguranika prikupili čak 93 milijarde kuna i sada Vlada razmišlja kako poticati ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Može li se tim novcem, primjerice, monetizirati prezadužene autoceste? Jer sada fondovi 76 posto novca ulažu u državne obveznice, 16 posto u obveznice drugih država, a tek 11 posto u dionice.

- Procjene su da će do 2040. mirovinski fondovi vrijediti 90 posto BDP-a, ili 300 milijardi kuna. S jedne strane taj bi se novac trebao uložiti u hrvatsko gospodarstvo, a s druge strane treba biti oprezan da se ne dogodi Agrokor. Treba pogledati i cijeli sustav upravljanja fondovima - kaže naš sugovornik.

Stav je u Ministarstvu rada takav da II. stup treba ojačati, ali problem je i taj što sada od 40 milijardi kuna iz I. stupa samo 54 posto se prikupi iz doprinosa, a čak 46 posto ide iz proračuna, odnosno iz poreza. Zato je intencija da se drugi stup ojača kada udio u proračunu za prvi stup počne padati zbog prirodnog odljeva umirovljenika.

Zaposlenost

Sve ove mjere odnosit će se na buduće umirovljenike pa u Vladi razmišljaju i o tome kako povećati sadašnje mirovine, koje su sada u prosjeku za one koji su odradili 40 i više godina staža na razini manjoj od 60 posto prosječne plaće, odnosno iznose 3540 kuna. Ono što je tu krucijalno jest podizanje stope zaposlenosti u Hrvatskoj, ali i demografske mjere. Omjer onih koji rade i umirovljenika još je porazan i iznosi 1:1,19. Kako povećati sadašnje mirovine nije još poznato jer se razmišlja o nekoliko modela, ali moguće je da će se možda mijenjati i sadašnja formula za usklađivanje mirovina, što nitko od naših sugovornika ne potvrđuje, nego se samo o tome spekulira. Razmišlja se i o dodatku na najmanje mirovine.

U sklopu paketa mjera do 2020. se planira i uvođenje nacionalne mirovine. To je mirovina za starije od 65 koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja, a obuhvatit će osobe koje su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj oko 100.000.

Što će se promijeniti

- produljenje radnog vijeka do 67. godine za žene i muškarce od 2033.

- veće penaliziranje prijevremenih umirovljenja

- revidiranje liste zanimanja s beneficiranim radnim stažem

- jačanje drugoga mirovinskoga stupa

- povećanje sadašnjih mirovina (dodatak za najmanje mirovine i/ili promjena modela usklađivanja)

- uvođenje nacionalne mirovine do 2020.

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta
Tagovi

Izdvajamo