VIZIJA OBNOVE

Velika seoba arhitekata na Baniju: ‘Donacije materijala su jako opasne, evo i zašto‘

"Naš zadatak ne može se svesti na to kako ćemo obnoviti kuće, nego kako ćemo očuvati zajednicu i taj prostor"
 Goran Mehkek/Cropix

Nisu nama samo potresi 28. i 29. prosinca toliko promijenili stanje u Sisačko-moslavačkoj županiji, nego je priroda podvukla crtu na tom prostoru koji je desetljećima zapušten, osiromašen, napušten, propale industrije i vapi za transformacijom. Vraćati taj prostor u prvobitno stanje nema smisla jer ono nije bilo zadovoljavajuće niti prije. Želimo li razvoj i život u SMŽ-u, naš zadatak ne može se svesti na to kako ćemo obnoviti kuće, nego kako ćemo očuvati zajednicu i taj prostor regenerirati, poboljšati kvalitetu života. Ne možemo dalje varati sami sebe i crtati ono čega nema, teško će gradovi moći izgraditi infrastrukturu u polupraznim zaseocima kao što je nisu mogli ni prije.

Svima treba osigurati dom nad glavom, ali treba li ulagati javni novac u obnovu onih sela za koje je jasno da nemaju budućnost i da će s izumiranjem posljednjih stanovnika u njima nestati života? Ima li smisla graditi ispočetka kuće u kojima za desetak godina nitko neće živjeti?" Te je dileme o obnovi Banije izložio Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata i predsjednik hrvatske sekcije ECOVAST-a, Europskog vijeća za sela i male gradove, na okruglom stolu u organizaciji Arhitektonskog fakulteta. Tonči Čerina, dopredsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, slično misli: od samih kuća važnije je je li selo živo ili mu prijeti umiranje i naglašava važnost da arhitekti govore i ono što se nerado čuje: ne treba ići s obnovom svega, nego samo onoga što je opravdano i potiče daljnji život.

Velike nedoumice

Sudionici okruglog stola, njih 16, uz dekana AF Bojana Baletića, profesori sa svih katedri i arhitekti, sami su obišli potresom uzdrmano područje i na licu mjesta nastojali utvrditi ne samo razmjere štete, nego specifičnosti tog područja.

image
Goran Mehkek/Cropix

Dogovorili su osnivanje mobilnog banijskog ureda - da arhitekti budu u kontinuitetu prisutni u Sisku, Petrinji, Glini i okolnim selima kako bi dobili stvarni uvid u navike i prioritete ljudi tog kraja, specifičnosti potreba ruralnih krajeva i urbanih sredina. To će im pomoći da lakše razgrnu velike nedoumice za revitalizaciju Banije; koje zgrade treba projektirati i graditi nanovo, kako trebaju izgledati zamjenske zgrade, kako organizirati prostor nastradalih sela, obnoviti urušena urbana tkiva povijesnih gradova, spasiti spomenike kulture i pritom očuvati prostorni i urbani identitet tog kraja.

Pravila struke

"Posebno su nas uznemirile slike ne samo srušenih starih zidanih kuća i građevina, onih mahom iz 19. stoljeća, za koje nam je svima više-manje jasno da ne mogu izdržati ovako velika potresna opterećenja, nego i prizori nemalog broja relativno novih gradnji koje su se urušile. To ukazuje na neprimjerenu ili, pak, bespravnu gradnju, kao i na loše posljedice legalizacije neadekvatno građenih objekata", procijenila je Karin Šerman s Katedre za teoriju i povijest arhitekture. Upozorila je na jednu važnu stvar: bez obzira na dobre namjere, donacije građevinskog materijala predstavljaju poziv da stanovnici sami individualno obnavljaju svoje kuće, što krije veliku opasnost.

"To je alarm da bi se opet mogla ponoviti nekontrolirana i nestručna građenja", kaže Karin Šerman i ističe: "Prioritet nije i ne smije biti tek novi 'krov nad glavom' nego to mora biti 'siguran krov nad glavom', poanta nije samo izgraditi kuću, nego izgraditi kvalitetnu kuću, a to može zajamčiti tek građenje prema pravilima struke. Pokupski kraj danas drastičan je poligon dokaza za to: jedne do drugih nalaze se kuće koje su u potpunosti urušene i one koje gotovo bez oštećenja i dalje suvereno stoje".

Neadekvatna gradnja

Do sada je na Baniji prijavljeno štete na oko 30.000 objekata, a pregledano ih je oko 14.000. Procjenjuje se da je potres zapečatio sudbinu oko 3500 objekata. No, arhitekti opetovano naglašavaju, "to je samo brzi pregled", vatrogasna mjera za utvrđivanje opasnosti, ali ne i konačna presuda za mnoge od tih kuća. Zato je nužan, kažu oni, drugi pogled koji će omogućiti detaljniju analizu i definitivnu potvrdu što je za rušenje, a što se i kako može spasiti.

Krunoslav Šmit s Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu problematizirao je pristup obnovi oštećenih zgrada kod kojih je zapravo potrebno promijeniti i sam oblik, funkciju i sadržaj. "Trebamo utvrditi realne potrebe stanovnika. Ako se o tom aspektu ne povede računa prijeti nam neadekvatna gradnja koja nije usklađena s potrebama često prisutnih tipova stanovnika; starije osobe, proširene višegeneracijske obiteljske zajednice, poljoprivredne obitelji", napominje.

Tipskih kuća veličine 60, 80 i 150 kvadrata i nema u Zakonu o obnovi

Josip Galić s Katedre za arhitektonske konstrukcije izdvojio je problem napuštenih kuća čiji su vlasnici umrli ili više ne žive u Hrvatskoj. Smatra da kuće treba što prije osposobiti za život jer su pogodnije od kontejnera i izražava bojazan da će se potrošiti novci namijenjeni za obnovu bez jasnog koncepta. Upozorio je i na opasnosti ideje o obnovi putem gradnje tipskih kuća.

Arhitekti su upozorili na niz pitanja na koja treba dati odgovor prije izrade strategije o obnovi: što će pokazati nove seizmičke karte, za područja na kojemu su nastale rupe tek treba utvrditi hoće li uopće biti pogodna za gradnju - "nema smisla obnavljati kuću na terenu koji više nije siguran, ključno pitanje je što obnavljamo, a što valja usmjeriti na nove zone gradnje", kaže Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam HKA.

Uočili su i grešku u Vladinoj radnoj ideji o gradnji tipskih kuća veličine 60, 80 i 150 četvornih metara - potonje kvadrature uopće nema u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinske i Zagrebačke županije.

Prostor Banije traži poseban pristup, pogotovo u odnosu na obnovu ruralnog prostora koji mora uvažavati lokalne specifičnosti, poći od detaljne analize prostora, ali i uključivati obnovu gospodarskih zgrada. Griješe oni koji misle da se problem obnove može riješiti tako da se u zakon mehanički pridoda i SMŽ", zaključit će Božić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 13:38