INTERVJU: IVAN ANUŠIĆ

VELIKI INTERVJU S OSJEČKO-BARANJSKIM ŽUPANOM 'Plenković stranku kontrolira točno onoliko koliko želi'

Zagreb, 291217.
Koturaska ulica
Slavonski zupan Ivan Anusic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Iako se u HDZ učlanio tek u siječnju 2011., bivši načelnik općine Antunovac Ivan Anušić, koji je kao sedamnaestogodišnjak na neko vrijeme napustio srednju školu kako bi otišao u rat, u proteklih je sedam godina bio prilično uspješan. Najprije je postao predsjednik tamošnje županijske organizacije HDZ-a, potom je ušao u Predsjedništvo stranke, a onda je na zadnjim lokalnim izborima “preoteo” županiju HDSSB-u koji ju je držao 12 godina i postao novi osječko-baranjski župan. U žiži javnosti župan Anušić - koji je u politiku, kaže, ušao iz protesta - našao se tijekom nedavnih stranačkih izbora za šefa osječke organizacije kada je dao otvorenu potporu jednom kandidatu - Domagoju Mikuliću. No unatoč tomu, kao i zalaganju središnjice, Mikulić nije uspio pobijediti protukandidata Ivana Radića.

Kako gledate na to da nije prošao kandidat kojeg ste podržavali vi i središnjica HDZ-a?

- Središnjica apsolutno nije nikome davala potporu. Stao sam iza Domagoja jer sam smatrao da je on tada bio bolji kandidat od Radića s obzirom na to da ima šire područje djelovanja kao političar jer je i saborski zastupnik. Mislio sam da bi on mogao imati veći politički i svaki drugi utjecaj. No u ovoj utakmici, a utakmice na stranačkim izborima nikad nisu jednostavne, pobijedio je Radić. Imao je veću podršku i u tome ne vidim neki problem. Izbori su gotovi, idemo dalje, Radić ima moju i potporu središnjice. Ono što je sada bitno za Ivana je da se pripremi za sljedeće lokalne izbore jer će on biti naš kandidata za gradonačelnika Osijeka.

Neki su vam u stranci zamjerili otvorenu potporu Mikuliću, je li to bilo nekorektno prema drugom kandidatu?

- Ako imate dva kandidata, netko mora biti vaš favorit. Otvoreno sam ga podržao jer u pravilu tako funkcioniram i tako se politički ponašam. Kod mene nikada nećete iščitavati neke posebne političke poruke niti ću svoje poteze stavljati u celofan. Uvijek ću jasno i glasno reći u kojem smjeru vidim budućnost HDZ-a. Iz tog sam razloga otvoreno podržao i Domagoja. Ako mi je netko zbog toga zamjerio, žao mi je, ali nema razloga za to jer su i drugi davali podrške kandidatima. To je demokratski proces unutar stranke. Možda je time na neki način dana prednost Domagoju, ali se pokazalo da i nije bila prednost jer na kraju je pobijedio drugi kandidat. Ali to ne znači da stvari ne funkcioniraju ili da smo sada u nekom sukobu. Ta utakmica je završila i sada gradimo stranku dalje i pripremamo se za sve nove izbore koji slijede. Isto kao što sam radio s Mikulićem, tako sada radim s Radićem.

Ovi izbori pokazali su da postoje podjele u stranci. Josip Škorić koji je povukao kandidaturu, pa Radić koji ga je naslijedio dobili su značajnu potporu, posebno HDZ-ovih utemeljitelja. Je li riječ o sukobu dviju struja u stranci ili o sukobu generacija?

- Ovo nije bila borba između Domagoja i Ivana niti utrka u kojoj je trebao pobijediti moj kandidat ili nečiji drugi, nego je ovo bila borba između generacija. Kao što je na županijskoj razini došlo do smjene generacija, nužno je da do toga dođe i na gradskoj razini. Bilo je pitanje hoće li organizaciju preuzeti novi ljudi ili će je, s novim predsjednikom, nastaviti voditi ekipa koja je tu već dugo i koja je proteklih 12 godina imala vrlo loše rezultate. Zato je sada upravo na Ivanu, iza kojeg je stao dio HDZ-ovih veterana, velika zadaća da transformira osječki HDZ i predstavi ljude s kojima će na lokalnim izborima ići na osvajanje vlasti u Osijeku.

Je li Radićeva pobjeda ipak poruka vrhu stranke i samom Plenkoviću da se neće olako prihvaćati nametanje kandidata?

- Ne, vodstvo stranke nije davalo nikakvu podršku Mikuliću, a posebno ne Plenković. On se uopće nije miješao u postupak izbora, jedino sam ja stao iza Mikulića.

Ipak je iz vrha HDZ-a bilo pritisaka. Navodno je glavni tajnik Gordan Jandroković uputio ultimatum Škoriću da više neće biti direktor Hrvatskih cesta ako se kandidira, zbog čega se on povukao, pa je na njegovo mjesto došao Radić?

- Nije bilo ultimatuma, bio sam na tom sastanku sa Škorićem i Jandrokovićem. Nemam ništa protiv Škorića, ali postoji pravilo koje je primijenjeno na bivšeg povjerenika Željka Kovačevića koji je trebao ući u Ministarstvo prometa kao državni tajnik. Tada mu to nije bilo dozvoljeno jer je bio povjerenik za Osijek. Onda nije bilo smisla ni da Škorić kao direktor Hrvatskih cesta koji radi u Zagrebu obnaša dužnost šefa gradske organizacije. Ipak je to posao koji zahtjeva da si 24 sata na terenu s ljudima.

Škorić je tada sam rekao da se onda neće kandidirati i naslijedio ga je Radić. Da je Andrej Plenković stao iza Domagoja na način kako se priča, bio bi u tom slučaju samo jedan kandidat - kandidat vrha stranke i nitko se drugi ne bi kandidirao. Ali Plenković to nije učinio, on se nikad ne postavlja tako, iako su neki predsjednici to radili.

Koji predsjednici?

- Znam da je tako radio Ivo Sanader.

Osječki HDZ je već dugo u krizi, često se mijenjaju predsjednici, većih rezultata i nema. U čemu je glavni problem?

- Sukobi su krenuli kada se oformio HDSSB, tada je HDZ oslabio. Mislim da je glavni problem loš odabir kadrova, čelnih ljudi koji nisu znali i mogli na pravi način artikulirati politiku koja ima glavu i rep u Osijeku. Svima je poznato da je HDZ u prošlom mandatu bio u koaliciji sa SDP-om u gradskoj vijeću Osijeka. To su stvari koje birači HDZ-a ne žele prihvatiti i za posljedicu je imalo loše rezultate na svim izborima.

Ne možete voditi politiku s figom u džepu na nacionalnoj razini, a kamoli u Osijeku koji je mali grad. To je rezultiralo stalnim sukobima interesnih grupacija koji su imale jak utjecaj u HDZ-u grada Osijeka, posebno stare garde koja više nije imala prolaz, a nije htjela izgubiti svoje pozicije. I onda je stalno dolazilo do turbulencija i problema koji su doveli do toga da je ovo sada 21. predsjednik gradske organizacije.

Koliki je danas utjecaj Vladimira Šeksa u Osijeku?

- Vladimir Šeks je netko tko je u politici potekao iz Osijeka. Utjecaj mu je toliki koliko ga on želi artikulirati, ali njegov utjecaj, na način da se miješa u unutarstranačku priču, nisam primijetio.

HDZ ima problem i s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem protiv kojeg je podignuta prijava zbog nasilja nad suprugom, ali on ne želi dati ostavku. Tu su i članovi HDZ-a iz Hrvatskog nogometnog saveza koji su odbili promjene koje je predlagao šef stranke. Koliko Plenković kontrolira HDZ?

- Plenković kontrolira stranku točno onoliko koliko on želi. On je prvi predsjednik stranke koji nije radio posao koji nije posao šefa stranke. Primjer je i ovo što se dogodilo u Osijeku, dakle, nije se miješao u to. On ima određene ciljeve kojima stremi kao predsjednik stranke i premijer. Što se tiče HNS-a, to nije njegov posao. To je zasebna institucija koja nema veze s Vladom RH niti se Vlada može stavljati u poziciju da tu nešto odlučuje.

Ipak je u izvršnom odboru HNS-a najviše HDZ-ovaca?

- Hrvatskom nogometnom savezu svakako treba promjena, izbori se trebaju demokratizirati, približiti svima koji rade i sudjeluju u radu HNS-a- Očito je da to javnost traži. U ovom trenutku opiranje čelnika HNS-a je rezultiralo time da su napravili ono što su napravili, ali je to po meni nešto što je nezaustavljiv proces, koji ide prema tome da će se promjene morati dogoditi. To je jasna poruka s navijačkih tribina. Navijači su diljem svijeta, u mnogim zemljama potaknuli velike promjene.

Sjetimo se i 90-ih godina u Hrvatskoj, prvi sukobi, nezadovoljstva, inicijative i poruke krenule su upravo s tribina. Već dugo upravo tu poruku šalju naši navijači. Javnost traži promjene. Na žalost, promjene kod nas idu sporo, ali su neminovne i one će se dogoditi. Moramo se početi mijenjati kao društvo. Jedna od tih promjena koja se zahtijeva je i HNS, a druga su ove naše stranačke priče.

Kako će HDZ riješiti problem župana Tomaševića?

- Ako je stav stranke kojoj pripada da se povuče, svakako to treba učiniti. Izabran je neposredno i u ovom trenutku može reći da ne želi otići i sljedeće tri godine mu nitko ništa ne može, no ostavka bi bila moralni i pravedan čin čovjeka koji je na jednoj takvoj dužnosti.

Hoće li biti isključen iz stranke?

- To će odlučiti Visoki časni sud, ako se pokrene postupak.

Hoće li uskoro biti unutarstranačkih izbora?

- Odluka kad se ide na unutarstranačke izbore je odluka predsjednika. Stranka je iz jedne loše situacije u samo tri mjeseca uspjela okrenuti trend i dobiti izvanredne parlamentarne izbore na čelu s Andrejem Plenkovićem. On je premijer koji u ovom trenutku nema apsolutno nikakvu oporbu u Saboru. Ono što se predstavlja kao oporba nije doraslo tom zadatku. Plenković će dobiti još jedne parlamentarne izbore, a nakon toga prema Statutu, ići će unutarstranački izbori. Trebaju li oni u ovom trenutku ili ne, to je odluka predsjednika stranke. On će najbolje procijeniti kad je trenutak za njihovo raspisivanje.

Ono što je bitno je da svi parametri za koje je Vlada zadužena idu u plus. Ne zaostajemo u onim stvarima u kojima smo zaostajali proteklih četiri ili pet godina. Stvari su se pokrenule na bolje, što je vidljivo iz svih statističkih podataka, i protuteža premijeru u Saboru i Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoji. I sva zadnja istraživanja to pokazuju. Sve probleme koji su se gomilali od 2001. do danas. nijedna vlada nije sustavno rješavala. Plenković nije povukao niti jedan populistički potez, ono što ja vidim iz njegovih poteza je da populizam ne dopušta, a bili smo svjedoci takvih poteza svih prethodnih vlada. Svi su svoj rejting pokušali popraviti populističkim potezima. Ovdje se sada radi planski i sa strategijom.

Za vas neki u HDZ-u kažu da ste čovjek Milijana Brkića. U kakvim ste odnosima s njim danas?

- Nisam ničiji čovjek, svoj sam. Moji politički mentori i vlasnici - ne postoje. Brkić je moj izuzetno dobar prijatelj, naše prijateljstvo seže iz doba Domovinskog rata, a ta ratna prijateljstva definitivno su najjača. Zajedno smo dijelili položaj na Velebitu, kao i neke akcije. On je vrlo kvalitetan čovjek, zamjenik je predsjednika stranke, ali mene u političkom smislu nitko ne drži u šaci niti sam bilo čija figura ili pijun na šahovskoj ploči.

Što znači to da ste iz protesta ušli u politiku, kako ste jednom izjavili?

- Sa 17 godina sam napustio srednju školu da bih otišao braniti domovinu. Naknadno sam završio školu 1993., a četiri godine poslije upisao sam i završio fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. Punih 11 godina proveo sam u hrvatskoj vojsci, pet godina sam bio pripadnik specijalnih postrojbi koje su ratovale u Dubrovniku, Mostaru, na Maslenici, Velebitu, bio sam u akciji Bljesak. Jedino nisam bio u akciji Oluja, što si ne mogu oprostiti jer sam desetak dana prije promijenio postrojbu koja je ostala čuvati položaje u istočnoj Slavoniji. U Domovinskom ratu mi je poginuo brat i troje prijatelja s kojima sam odrastao.

Vrativši se u Antunovac 1998., nakon mirne reintegracije, gledao sam kako se moje selo razvija, a razvijalo se vrlo loše. Tada sam bio član HSP-a. Nakon svih tih događanja, koja su me na neki način oblikovala i kao čovjeka, nisam želio promatrati kako moja općina stagnira. Odlučio sam se aktivno uključiti u realizaciju nekih projekata, ali kada sam komunicirao s tadašnjim čelnicima općine da se nešto napravi, nije bilo razumijevanja. Zato sam odlučio da se organiziramo i osvojimo vlast u Antunovcu kako bismo mogli raditi. Tako je i bilo i 2005. sam postao načelnik općine. Otada se mijenja i percepcija što se tiče mještana. Na svim sam izborima dobivao 70 posto, i kao HSP-ovac, i kao nezavisni, i poslije kao HDZ-ovac.

Na čelu ste županije u kojoj je teško stanje, posebno kad je riječ o iseljavanju ljudi. Što kao župan poduzimate da se situacija popravi?

- Za 2018. imamo pripremljena četiri velika projekta. Jedan je besplatna đačka prehrana. To, možda, zvuči populistički, ali iza toga se krije još par sekundarnih projekata. Sva djeca će imati besplatnu prehranu, a tu će prehranu školama dostavljati OPG-ovi s područja županije.

U iduće dvije godine pripremit ćemo sve osnovne škole u županiji da imaju opremljene blagovaonice i kuhinje, gdje će se ta hrana djeci pripremati kao topli obrok. Dakle 17 milijuna se investira se u OPG-ove, čime olakšavamo budžet roditeljima, a djeca će jesti zdravu, ekološku hranu. Drugi projekt je ULO hladnjača, distributivno-logistički centar, pakiraonica i sušionica koji će podići proizvodnju hrane kroz naše OPG-ove.

Taj se projekt dugo se najavljivao, ali nikad nije napravljen. Treći projekt je sajamski prostor koji Osijek kao sjecište svih bitnih puteva mora imati. Četvrti projekt, o kojem se isto dugo pričalo, jest izgradnja najmodernije gimnazije - Prve gimnazije koja je sada smještena u neprimjerenom objektu. Već je osigurano zemljište i počelo se s izradom idejnog rješenja. Tu je i niz drugih projekata, jedan od njih je 12 sustava za navodnjavanje koji počinju s izgradnjom iduće godine, dok ih je dio već napravljen. Želimo podići i ponudu kontinentalnog turizma.

Izdvajamo