Nakon što je građanska inicijativa Narod odlučuje predala prikupljene potpise, to isto uskoro bi trebala učiniti i inicijativa Istina o Istanbulskoj.
Prilikom objave prikupljenih potpisa najavili su da bi potpisne knjige mogli predati tijekom sljedećeg tjedna, a to nam je jučer potvrdila i Kristina Pavlović, predsjednica organizacijskog odbora ove inicijative.
Ipak, ima i onih koji smatraju da bi se cijela situacija oko predaje potpisa trebala dodatno razmotriti.
Budući da Zakon o referendumu ne predviđa rok u kojem se moraju predati prikupljeni potpisi za raspisivanje referenduma, dio članova vodstva Istine o Istanbulskoj smatra da bi se potpisi trebali predati u trenutku za koji se ocijeni da bi mogao koristiti političkoj platformi koja stoji iza ove inicijative.
'Ukradena' priča
Među pokretačima ove inicijative stoji Hrast, koji je s Plenkovićem raskinuo suradnju nakon što je postalo jasno da će se krenuti u postupak ratifikacije Istanbulske konvencije.
- To je svakako jedno od vrlo aktivnih razmišljanja. Trebalo bi se prije svega vidjeti što će biti s prijavama koje je inicijativa poslala vezano za gradonačelnike Rijeke, Samobora i Gradca koji nisu omogućili svojim građanima da podrže referendum. Osim toga, moglo bi se pričekati i da se vidi kako će ići priča s drugom referendumskom akcijom - navode dobro upućeni u rad organizacijskog odbora ove inicijative.
Priznaju da je priču oko referenduma “ukrala” inicijativa Narod odlučuje te dodaju kako je svima jasno da animozitet između glavnih aktera obje inicijative itekako postoji.
To je vrlo jasno i našim sugovornicima iz crkvenih krugova.
“Posvađana djeca” nisu dobila podršku vrha Crkve prije svega zbog političkih razloga.
- I jedni i drugi smatraju da bi baš oni trebali biti ti koji će predvoditi političku stranu priče katoličkih laičkih udruga. Volonteri i simpatizeri i jednih i drugih su ujedinjeni. Većina onih koji su jučer s Narodom bili na davanju potpisa sigurno će danas biti na svetoj misi zahvalnici u Šestinama na koju poziva inicijativa Istanbulska i koju predvodi biskup Košić - kažu naši sugovornici.
Priča o budućem političkom aktivizmu ovih inicijativa vrlo je živa i vrlo je lako moguće da se ove katoličke laičke inicijative na budućim izborima nađu na dvije različite strane.
S jedne strane svakako je Hrast s Hrvojem Zekanovićem i Ladislavom Ilčićem koja je već počela okupljati pojedine pravaške stranke.
Sinekure i plaće
Prije nekoliko tjedana sklopili su partnerstvo s Hrvatskom konzervativnom strankom koju vodi Marijan Pavliček, u kojoj određeni utjecaj i dalje ima Ruža Tomašić, i HSP-om na čelu s gospićkim gradonačelnikom Karlom Starčevićem, a njihova agenda svakako će biti na tragu raskidanja veza s Plenkovićem zbog Istanbulske i “odbacivanje zajamčenih sinekura i sigurne plaće od 15, 20 tisuća kuna”.
S druge strane nagađa se da Narod odlučuje neće postati politička platforma, ali i kako istomišljenici Željke Markić nemaju ništa protiv suradnje s Neovisnima za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih, Mostom i drugim strankama koje su im pružile podršku oko njihove referendumske inicijative.
- Mi smo za okupljanje svih onih koji razmišljaju slično. Naša ruka je u više navrata pružena svima pa tako i Neovisnima. Zašto se ne priključuju, pitanje je za njih - kaže Zekanović.
Sam Hasanbegović jučer nije želio komentirati moguću suradnju takve vrste, iako je u dosadašnjim istupima nije zatvarao mogućnost da se na određenoj političkoj platformi skupe stranke desnog spektra.
Sukob između ovih inicijativa, kažu nam naši sugovornici, proizlazi iz činjenice da je Hrast bio u koaliciji s Plenkovićevim HDZ-om, da je podržavao većinu u Saboru te da su čelni ljudi te stranke bili tajnici i savjetnici u Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu kulture, te da se ne zna bi li se ta suradnja i dalje nastavila da nije došlo do ratifikacije Istanbulske konvencije.
Pravaški sindrom
Osim toga, podsjećaju naši sugovornici, HKS je u Zagrebu podržao Sandru Švaljek.
- A sve to itekako dobro pamte Neovisni i istomišljenici Željke Markić. S druge strane, u Hrastu očito ne mogu zaboraviti što se Karamarkovoj Domoljubnoj koaliciji nije pridružio Projekt domovina, iza koje stoje isti ljudi koji su organizirali inicijativu Narod odlučuje - kažu naši sugovornici.
Upravo iz ovih razloga vrlo je teško očekivati da se Neovisni pridruže platformi na čijem će čelu biti Hrast i ostali pravaši.
Ono oko čega se slažu u jednoj i drugoj inicijativi jest da podjela desnih stranaka najviše odgovaraju trenutačnom vodstvu HDZ-a te kako bi do sljedećih izbora trebali pronaći način kako izbjeći pravaški sindrom.
Ustavni sud odbacio pritužbe zbog uskraćivanja štandova
Ustavni sud RH odbacio je kao nedopuštenu žalbu Građanske inicijative Istina o Istanbulskoj podnesenu protiv dopisa Državnog izbornog povjerenstva, koje se tim dopisom izjasnilo da nije nadležno za njihovu pritužbu na zaključak riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela o neodobravanju postavljanja štandova za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o otkazivanju Istanbulske konvencije.
Nakon što im je 10. svibnja zabranjeno prikupljanje potpisa na javnim površinama kojima upravlja Grad Rijeka, organizatori su se najprije obratili DIP-u. Međutim, DIP je zauzeo stav da to povjerenstvo vrši nadzor nad zakonitošću referenduma “nakon donošenja odluke nadležnog tijela o raspisivanju referenduma”, a da se njegova nadležnost ne proteže na predreferendumske aktivnosti. DIP je organizatore uputio na Ministarstvo uprave, koje vrši nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela lokalne samouprave.
Smatrajući da to stajalište DIP-a nije utemeljeno na zakonima i Ustavu, spomenuta građanska inicijativa uputila je žalbu Ustavnom sudu. No, i Ustavni sud je zaključio da za spomenute predreferendumske aktivnosti nije dopušten ni prigovor DIP-u ni žalba Ustavnom sudu. Stoga je žalbu i odbacio kao nedopuštenu.
U obrazloženju se napominje da je ova inicijativa ipak prikupljala potpise na 25 lokacija na području jedinice lokalne samouprave na koju se pritužba odnosila. Također, istaknuto je kako je jasno propisano da predstavničko tijelo jedinice lokalne vlasti ima obavezu donijeti odluku o lokacijama koje su prikladne za prikupljanje potpisa. (Ž. Petrušić)
'Neki su potpisi dugo putovali pa se brojenje zato oduljilo'
Uz pjesmu “Moja zemlja” Vice Vukova i Thompsonovu “Lijepa li si” i mahanje zastavama, predstavnici inicijative Narod odlučuje donijeli su jučer u Sabor 38 kutija s potpisima za raspisivanje referenduma za promjenu izbornog sustava. Povjerenstvu za preuzimanje knjiga predali su 405.342 potpisa za pitanje o promjeni izbornog zakonodavstva i 407.469 potpisa za pitanje kojim se zastupnicima nacionalnih manjina oduzima pravo da odlučuju o Vladi i državnom proračunu. Potpise su predali tajniku Sabora Davoru Orloviću.
Na ulazu u Sabor dočekali su ih zastupnici Željko Glasnović, Zlatko Hasanbegović, Ivan Pernar i Miro Bulj. Od Ministarstva uprave očekuju da prebroje potpise u dva tjedna i da se u listopadu raspiše referendum. Činjenicu da su isprva tvrdili da imaju manje potpisa, Natalija Kanački iz inicijative objasnila je rekavši da su neke potpisne knjige dulje putovale iz drugih krajeva Hrvatske. Na pitanje novinara kako im ljudi mogu vjerovati da nisu prikupljali potpise i poslije roka, Kanački je odgovorila: “Ako nismo skupili dovoljno u dva tjedna, tko bi živ skupio još”. Obrušili su se na predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca, kojeg su prozvali najvećim neprijateljem nacionalnih manjina, ali nisu znali odgovoriti na novinarsko pitanje zašto su sebi uzeli u zadatak da se bave Pupovčevim legitimitetom.
Mostovac Robert Podolnjak rekao je da će se o referendumskim pitanjima razgovarati na sjednici Odbora za Ustav te da će nakon toga o njima odlučivati Ustavni sud. On osobno, “kao profesor ustavnog prava, vjeruje da su pitanja u skladu s Ustavom te da su priložena kvalitetna obrazloženja”. (Ž. Godeč)
'Veliki uspjeh iako je Vlada zastrašivala'
“Prikupljeni potpisi tek su prvi, ali nuždan korak na tom dugom putu, na kojem treba i dalje očekivati brojne podvale, opstrukcije i suprotstavljanja. Ne može se previdjeti da je postignut iznimno velik uspjeh i da svatko dobronamjeran treba čestitati i organizatorima i volonterima koji su sve to odradili”, piše u komentaru Ivana Miklenića, glavnog urednika Glasa Koncila, glasila Nadbiskupije zagrebačke. Glas Koncila snažno je napao Vladu Andreja Plenkovića (a da nisu eksplicitno imenovani) za zaplašivanje ljudi kako ne bi podržali referendum, a podržao predsjednicu Grabar Kitarović kao političarku koja podržava slobodu i demokraciju. (R. Bajruši)