LOŠI REZULTATI

VELIKO ISTRAŽIVANJE O PRAVOSUDNOM SUSTAVU Više od polovice građana ne vjeruje u pošteno suđenje, petina zaposlenih u pravosuđu iskusila korupciju

Identično istraživanje provedeno je i 2010. Povjerenje građana u pravosudni sustav u tih šest godina ni nakon ulaska Hrvatske u EU nije se popravilo
Općinski sud u Zagrebu
 Ranko Suvar / HANZA MEDIA

Dvije trećine ili, preciznije, 68 posto građana u Hrvatskoj ima negativno mišljenje o radu pravosuđa. Više od polovice građana, 51 posto, uvjereno je da prosječan čovjek u Hrvatskoj kao stranka u sudskom postupku ne može očekivati pošteno suđenje.

To su tek neki od rezultata velikog istraživanja o povjerenju u pravosudni sustav u Hrvatskoj koje je provedeno na poticaj GREC-a, organizacije Vijeća Europe za borbu protiv korupcije. Istraživanje je financirala Svjetska banka, a provela agencija Ipsos Puls u razdoblju od 22. ožujka do 15. svibnja 2016. godine. Rezultate istraživanja jučer je na svojim stranicama objavilo Ministarstvo pravosuđa.

Bez napretka

Identično istraživanje provedeno je i 2010., dok je Hrvatska još bila u predvorju EU, na počecima reformi u pravosuđu koje su trebale povećati njegovu učinkovitost, neovisnost o političkim i drugim utjecajima te ojačati povjerenja građana. Iz usporednih rezultata istraživanja iz 2010. i onih iz 2016. vidljivo je, međutim, da se povjerenje građana u pravosudni sustav tijekom tih šest godina, ni nakon ulaska Hrvatske u EU nije popravilo. Štoviše, u nekim aspektima se i pogoršalo, a raste i pesimizam zaposlenih u pravosudnom sustavu i želja za bijegom iz njega.

U navedenom istraživanju ispitivano je povjerenje u pravosuđe kod više različitih skupina ispitanika. U ovome tekstu koristili smo rezultate dviju najzanimljivijih skupina. One se, uvjetno rečeno, nalaze na suprotnim stranama “barikade”: građani čiju su stavovi ispitivani na reprezentativnom uzorku od 602 ispitanika iz svih dijelova Hrvatske te zaposlenih u pravosuđu. Mišljenje zaposlenika dobiveno je na ciljanom uzorku od 622 suca, državna odvjetnika i službenika sa županijskih i općinskih sudova u Puli, Karlovcu, Splitu, Zadru te Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, DORH-u i USKOK-u.

Istraživanje iz 2016. pokazuje da sudovi i DORH, u odnosu na druge državne institucije, uživaju prilično nizak stupanj povjerenja. Građani i dalje najviše vjeruju vojsci (90 posto). Veće povjerenje od sudova i DORH-a uživaju matični uredi (84 posto), policija (72 posto), carina (60 posto) pa čak i porezna uprava (50 posto). Samo 38 posto građana izjavljuje da sudovi kojima je posao provoditi zakone rade zakonito i u skladu sa svojom društvenom ulogom, a samo ih 39 posto ima povjerenje u Državno odvjetništvo. Na dnu rang-liste povjerenja u institucije nalazi se Vlada u čiju zakonitost rada vjeruje samo 29 posto građana. Kad se navedeni rezultati usporede s onima iz 2010., ispostavlja se da je tijekom šestogodišnjeg razdoblja, u kojem je Hrvatska postala i članica EU, povjerenje građana značajnije poraslo u policiju i carinu, dok je povjerenje u sudove i Državno odvjetništvo ostalo na istoj, niskoj razini.

Prošlogodišnje istraživanje također je pokazalo da je sve manje onih koji vjeruju da se stanje u pravosuđu popravlja. Tek 27 posto ispitanih građana smatra da se situacija u pravosuđu tijekom zadnjih nekoliko godina popravlja, čak 17 posto manje nego 2010. Gotovo polovica, ili 48 posto, smatra da je stanje u pravosuđu godinama isto, a petina ispitanih uvjerena je da se stanje čak i pogoršava.

Istraživanje je nastojalo detektirati ključne razloge zbog kojih građani imaju ovako pesimističnu sliku o pravosuđu. Glavni krivac za takvu sliku je dugotrajnost postupaka - čak 75 posto ispitanika kao najveći problem pravosuđa navodi upravo taj razlog. Kao drugi problem navode utjecaj politike, a da politika još uvijek utječe na pravosuđe smatra 66 posto građana. Kao treći problem navode troškove sudskih postupaka, a previsokima ih smatra čak 63 posto građana. Sljedeći problem iz perspektive građana su složene procedure u sudskim postupcima, a peti - nedorečenost i nejasnoća zakona. Korupciju među sucima i državnim odvjetnicima kao problem navodi 51 posto ispitanika, 48 posto ih vjeruje da su čak i državni službenici po sudovima korumpirani. Nestručnost i neprofesionalnost sudaca i državnih odvjetnika navodi trećina ispitanih građana.

Glavni krivci

Istraživanje, međutim, pokazuje da zaposleni u pravosuđu uzroke narušavanja učinkovitosti toga sustava vide nešto drukčije od građana. Iz perspektive sudaca, državnih odvjetnika i pravosudnih službenika, glavni krivci za slabljenje učinkovitosti i integriteta pravosuđa su česte izmjene zakona te njihova nejasnoća i nedorečenost. Čak 82 posto zaposlenih upravo to navode kao glavni problem. Zanimljivo je, međutim, da zaposleni u pravosuđu o utjecaju politike i korupcije na učinkovitost sustava u kojem rade smatraju još i većim problemom od samih građana. Čak 73 posto zaposlenih, šest posto više nego građana, kao problem navode utjecaj politike na sudove i policiju, a 64 posto zaposlenih, 11 posto više nego građana, ističu korumpiranost sudaca. Polovica zaposlenih u pravosuđu jedan od problema vidi i u korumpiranosti državnih odvjetnika, što je podjednak postotak kao i kod građana. Međutim, zaposleni u tom sustavu vide prepreke učinkovitijem radu sudova i tamo gdje ih građani ne vide: čak 72 posto zaposlenih u pravosuđu kao jednu od bitnih prepreka učinkovitijem radu sudstva vide u sklonosti građana parničenju bez ozbiljne potrebe, a 61 posto njih problem vidi i u nerealnim očekivanjima stanaka na sudu. Ni mediji nisu prošli neokrznuti - 61 posto zaposlenih u pravosuđu smatra da je jedan od krivaca koji negativno utječu na učinkovitost sudova i državnih odvjetništava - loše izvještavanje medija o njima.

Izravno iskustvo

Iako je 64 posto zaposlenih u pravosuđu navelo korupciju kao bitnu prepreku učinkovitijem radu sustava u kojem rade, samo ih je 5 posto (3 posto manje nego 2010.) u ovom istraživanju priznalo da je posljednjih godinu dana imalo izravno iskustvo s korupcijom. Još je 9 posto njih ustvrdilo da nisu imali koruptivna iskustva posljednjih godinu dana, ali jesu ranije.

Od sudova obuhvaćenih ovim istraživanjem, najviše onih koji su priznali da su tijekom posljednjih godinu dana iskusili koruptivni utjecaj radi u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, 14 posto, dok ih je 11 posto zaposleno u Općinskom sudu u Zadru, 8 posto u ŽDO-u Pula, 7 posto u ODO-u Karlovac. Među ispitanicima iz DORH-a, ŽDO-a Karlovac i Općinskog suda u Karlovcu nije bilo nikoga tko je priznao da je u poslu iskusio korupciju. Najviše koruptivnih ponuda imali su sudski savjetnici, i to 12 posto, zemljišnoknjižni referenti 11 posto, suci 8 posto te državni odvjetnici 7 posto.

Promjena posla

U USKOK-u je dva posto onih koji su dobili koruptivnu ponudu. Na pitanje tko je pokušao utjecati na njihov rad, 30 posto onih koji su iskusili korupciju odgovorilo je da su to bili poznanici i rodbina, isto toliko ih je izjavilo da je nedopušteni utjecaj dolazio od odvjetnika, na 25 posto su pokušali utjecati državni dužnosnici političari, a 25 posto ih je izjavilo da su na njih pokušali utjecati drugi zaposlenici u pravosuđu. Na pitanje čime se na njih pokušalo utjecati većina zaposlenih koji su priznali da su se suočili s korupcijom, čak 60 posto izjavilo je da je to činjeno “pozivanjem na kolegijalnost i prijateljstvo”, 15 posto je priznalo da su im nuđeni pokloni i usluge, 15 posto da se na njih pokušalo utjecati prijetnjom i ucjenom, 15 posto ih je izjavilo da su iskusili politički utjecaj, a 5 posto priznalo je da su dobili novčanu ponudu. Zanimljivo je da 25 posto zaposlenih u pravosuđu gotovo svakodnevno razmišlja o promjeni radnog mjesta. Stupanj nezadovoljstva poslom u pravosuđu udvostručio se od 2010. kad je o promjeni posla razmišljalo samo 11 posto zaposlenih u tome sustavu. Čak 24 posto zaposlenih u USKOK-u svakodnevno ili često razmišlja o promjeni posla.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. kolovoz 2021 00:18