Kako bi izgledala Vlada koju bi formirao Davor Bernardić kada bi SDP-ova koalicija pobijedila na izborima 5. srpnja, koji bi bili prvi potezi, kako bi SDP pripremio Hrvatsku na eventualni novi, jesenski val pandemije, koje bi reforme proveo i kakvu bi vanjsku politiku vodio, predsjednik SDP-a Bernardić prvi put je detaljno izložio u intervjuu za naš list.
Što bi vam bio prvi potez kada biste pobijedili na izborima i formirali Vladu?
- Smanjit ćemo broj ministarstava i na simboličnoj razini poslati poruku da nam je potrebna manja i efikasnija državna uprava. Odmah ćemo donijeti zakon o obnovi Zagreba nakon potresa, zakon o moratoriju na kredite građana i poduzetnika kako bismo im olakšali izlazak iz krize. Potom zakon o skraćenom radnom vremenu kako bismo ponudili alternativni model zaštite radnih mjesta koji je prisutan u zemljama EU kroz program SURE. Odmah ćemo donijeti i zakon o minimalnoj plaći od 4000 kuna te omogućiti podizanje neoporezivog dijela dohotka kako bi plaće u startu za više od 770.000 građana narasle za više od 300 kuna.
Plan je ambiciozan. Kome biste povjerili resor gospodarstva i financija?
- Ministre ćemo birati nakon izbora. Mogu samo reći da smo okupili najjači gospodarski tim koji će predvoditi izlazak Hrvatske iz ekonomske krize. U njemu su Zvonimir Mršić, Boris Lalovac, Josip Tica i Branko Grčić. Na njih računam kada je u pitanju gospodarstvo, europski fondovi, financije, poljoprivreda, razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.
Je li točno da je i Goranko Fižulić u vašem timu?
- Kako stvari stoje, zasad neće biti u SDP-ovoj Vladi, ali spada u krug ljudi koje smo spremni saslušati i čiju bismo pomoć rado prihvatili.
Najavili ste sređivanje stanja u zdravstvu, rješavanje dugova i smanjenje lista čekanja. Tko bi to preuzeo?
- SDP-ov tim za zdravstvo je najjači u Hrvatskoj. Tu je Rajko Ostojić, predsjednik našeg Savjeta za zdravstvo Danko Velimir Vrdoljak, Saša Srića i mnogi drugi. Najvažnije je što imamo plan za sanaciju zdravstvenog sustava. U vrijeme Vlade Andreja Plenkovića liste čekanja su eksplodirale na rekordno visoku razinu, a jednako i dugovi. Dugovi su se popeli na 9,1 milijardu kuna, što je neslavni rekord svih vremena. Naš prvi zadatak bit će saniranje dugova, smanjenje listi čekanja. U drugom dijelu posla modernizirat ćemo zdravstveni sustav, intenzivirati dnevne bolnice, omogućiti rad bolnica u popodnevnim smjenama i bolju iskorištenost skupe opreme. Kroz sve to cilj je omogućiti i rast plaća zdravstvenih djelatnika.
Kako ćete to napraviti ako znamo da će se proračun slabo puniti, da će gospodarstvo biti u još većem kolapsu, a istodobno obećavate veće socijalne izdatke te smanjenje poreza na plaće?
- Usmjerit ćemo milijarde koje trenutačno gubimo zbog korupcije u gospodarski rast. Hrvatska je zadnja u EU po iskorištenosti sredstava iz fondova EU, Hrvatska zbog nesposobnosti ove Vlade nije iskoristila više od 50 milijardi kuna, to je ogroman neiskorišteni novac i golemi razvojni potencijal za Hrvatsku. Zajedničkim naporima fiskalne i monetarne politike osigurat ćemo da banke financiraju poduzetništvo, a ne samo građane i državu, za koje su sigurni da će se moći naplatiti. Osigurat ćemo dovoljno garancija i novca kroz državne financijske institucije HBOR i HAMAG.
Sada je proračunski deficit veći od 15 milijardi kuna, a očekujemo da će do izbora biti veći od onog koji je ostavio Ivo Sanader. Vlada Andreja Plenkovića ostavit će najgoru ekonomsku situaciju u posljednjih 30 godina. Deficit proračuna veći do 25 milijardi, državni dug na razini 315 milijardi, odnosno 87 posto BDP-a, a gospodarstvo će ove godine rekordno pasti. Suočit ćemo se s velikom krizom, i to je razlog što HDZ ide na izbore. Žele pobjeći od odgovornosti za kaos koji će ostaviti. SDP je spreman preuzeti odgovornost. Uostalom, uvijek smo zemlju čupali iz krize i stabilizirali javne financije, a to ćemo činiti i nakon ovih izbora.
Hoćete li nas zaduživati ako preuzmete vlast?
- Hrvatska treba iskoristiti europski stabilizacijski mehanizam, što ova Vlada nije, nego je prespavala predsjedanje EU. Ono je bilo sramotno. Nismo ponudili ni jedno rješenje na razini EU, nismo nametnuli ni jednu agendu da našim građanima pomognemo u vrijeme krize. Vlada nije iskoristila europski kanal likvidnosti s Centralnom bankom, nego se zadužila na domaćem tržištu i time uzela kisik hrvatskim poduzetnicima. Mi ćemo radikalno zaokrenuti politiku prema bankama. Uvest ćemo moratorij na kredite i ojačati ulogu državnih potpornih institucija. Treći kanal su europski instrumenti koji nam stoje na raspolaganju. Jedan od njih je sustav potpore SURE kroz koji se može financirati zakon o skraćenom radnom vremenu.
Najavljujete manje ministarstava. Koja biste ukinuli?
- Pitanje je treba li nam u sektoru gospodarstva zasebno ministarstvo za malo poduzetništvo i obrt, posebno za poljoprivredu, za turizam, za more, promet i infrastrukturu, posebno za regionalni razvoj i europske fondove. Nabrojao sam šest velikih cjelina koje su potporanj gospodarskoj aktivnosti. Smanjimo li njihov broj bit će bolja komunikacija, lakše donošenje odluka i veća efikasnost upravljanja sustavom.
Dvadeset ministarstava je posljedica političkih odnosa. Kako ćete namiriti koalicijske partnere ako smanjite broj ministarstava?
- Prvi put imamo situaciju da u SDP-ovoj Restart koaliciji nema nikakvih zahtjeva. Jedino što želimo mi i naši koalicijski partneri jest da izađemo iz krize nakon što preuzmemo vlasti i osiguramo bolji život u Hrvatskoj.
Bi li Krešo Beljak, predsjednik HSS-a, dobio Ministarstvo poljoprivrede u vašoj Vladi?
- On to nije tražio. Ne zanimaju ga fotelje, nego program.
Što je s teritorijalnim ustrojem? Koje biste županije ukinuli, koje gradove i koje općine?
- Županije su ustavna kategorija i bez ustavnih promjena ne može ih se ukidati. Cilj nam je da više novca ostane za potrebe građana. Ako, primjerice, imate malu općinu s prihodom od milijun kuna, tih milijun kuna treba utrošiti na asfaltiranje cesta, dovođenje kanalizacije do obiteljskih kuća, rješavanje infrastrukturnih problema, ili projekt koji bi otvarao radna mjesta. Sada se tih milijun kuna troši na plaću načelnika, njegove tajnice ili pročelnika, na službeni auto i, kao što smo to imali prilike vidjeti u Dalmaciji gdje je HDZ na vlasti, po pola milijuna kuna godišnjeg troška za reprezentaciju i janjetinu u lokalnom restoranu.
Kako ćete to riješiti?
- Najprije ćemo odmah otvoriti raspravu. Cilj nam je da na lokalne izbore 2025. godine idemo u novom teritorijalnom ustroju. Imamo primjere u Francuskoj i Italiji gdje su načelnici općina volonteri. Prijepodne rade svoj posao, a poslijepodne su načelnici i za to nisu plaćeni. To je jedan primjer, a drugi je kriterij održivosti pojedinih općina. Ako općina nema dovoljno prihoda, onda se mora razmišljati o pripajanju nekoj drugoj.
Kako biste riješili problem Ine?
- Čeka nas težak posao. Glavna izdaja nacionalnih interesa bila je u trenutku kada je Ivo Sanader upravljačka prava Ine predao Mađarima. Tada je počela transformacija Ine iz proizvodne kompanije isključivo u trgovačku. Zadnji čavao u lijes zabila je Plenkovićeva Vlada kada je izmijenila Zakon o Ini i omogućila Mađarima da se Hrvatska izuzme iz donošenja strateških odluka. Plenković je za Badnjak 2016. godine pompozno najavio otkup Ine da bi nakon toga izmijenio zakon i dao Mađarima još veće ovlasti. Posljedica toga je da sada hrvatska nafta ne ide na preradu u Rafineriju Sisak jer ju je Plenković zatvorio. Ne ide ni u Rafineriju Rijeka, nego direktno u Mađarsku. Mi ćemo zaštititi hrvatske interese u Ini vodeći računa o tome da Hrvatska ima pola vlasništva. Dakle, isti vlasnički omjer kao i MOL. Moramo zauzeti aktivniju ulogu i vidjeti, nakon što dubinski snimimo stanje u Ini, u kojem smjeru možemo krenuti.
Davor Bernardić
Kako biste definirali odnose između Hrvatske i Mađarske?
- Hrvatska je u mandatu ove Vlade narušila odnose sa svim susjedima. Sa Slovenijom, BiH i Srbijom. Jedina administracija s kojom ova Vlada komunicira jest Mađarska, premda se Viktor Orban slika ispred zastave velike Mađarske unutar koje se nalaze dijelovi hrvatskog teritorija. Službeni Zagreb, ministar vanjskih poslova, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora na to šute. Imaju sluganski odnos prema Orbanu koji svojata dijelove hrvatskog teritorija. To je neprihvatljivo, žalosno i sramotno.
Premijer Plenković ističe da Hrvatska nikada nije bolje kotirala unutar EU. Kako vi na to gledate?
- Pogledajmo rezultate. Nismo riješili ni jedan teritorijalni spor sa susjedima. Hrvatska još uvijek nije u Schengenu, premda smo ispunili sve tehničke pretpostavke. Nismo u eurozoni, premda smo krenuli u taj proces, doduše prekasno. Hrvatska nije reformirala Dublinski protokol, nije nametnula agendu njegove promjene kada su u pitanju migranti. Hrvatska je prespavala predsjedanje i ni po čemu nas neće pamtiti. Nismo uspjeli izboriti ni datum početka pregovora za Albaniju i Makedoniju. Da ne spominjem da smo zadnji po iskorištavanju sredstava iz fondova EU. Sva sreća da Njemačka preuzima predsjedanje pa ako u Europi dođe do drugog vala epidemije Covida-19, Njemačka će sigurno pripremiti europsko gospodarstvo i građane na posljedice suočavanja s pandemijom.
Spominjete neriješene granice. Kako biste vi riješili granični problem sa Slovenijom? Imamo arbitražu koja nam je po sadržaju povoljna, ali je zbog kompromitacije postupka ne priznajemo.
- Hrvatska je nepovratno napustila proces arbitraže jer je kompromitiran kada je slovenski sudac ulovljen s prstima u pekmezu. Jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora 2015. godine smo izašli iz toga procesa i za nas arbitraža nije obvezujuća. Nužno je osigurati bilateralni sporazum na razini Hrvatske i Slovenije, a arbitražna odluka može biti dokument oko kojega bi se počelo razgovarati o rješenju otvorenih pitanja. Sa Slovenijom dijelimo sličnu noviju povijest, zajedno smo se razdruživali iz bivše Jugoslavije, do nedavno smo zajedno slavili Dan državnosti 25. lipnja kada smo donijeli odluku o istupanju iz Jugoslavije i proglasili neovisnost. Slovenija nam je jedan od najbližih i najboljih susjeda i zajednička politika bi mogla pojačati naš položaj u svijetu i unutar EU.
Kako biste se postavili prema Srbiji?
- Hrvatska je zbog nesposobnosti ove Vlade izgubila lidersku poziciju u regiji. Između ostalog sa Srbijom nisu uspjeli riješiti ključno pitanje, pitanje nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu. Smatram da je to je osnovni uvjet za poboljšanje odnosa, ali i za ulazak Srbije u EU. Nama treba stabilna regija i dobrosusjedski odnosi i na tome ćemo raditi intenzivno. U prvi plan treba staviti gospodarsku suradnju sa susjedima, a ne svađe i sukobe.
Problem ilegalnih migranata ne odlazi s granice Hrvatske. Kako biste ga riješili?
- Postoji više vrsti migranata. Imamo migrante zbog rata, ekonomske i migrante zbog klimatskih promjena. Procjena je da će do 2050. godine biti 150 milijuna migranata koji će se seliti jer u pojedinim dijelovima svijeta nema dovoljno vode i hrane. Nužno je reformirati Dublinski protokol koji se odnosi na pojedinačne migracije. Ako izbjeglica dođe u europsku zemlju zbog straha od političkog progona, rata ili gladi, Dublinski protokol regulira individualni tretman. No, on je disfunkcionalan kada su u pitanju masovne migracije. Hrvatska ne može primiti milijun ljudi i sve ih vraćati. Mi to ne možemo izdržati i ne možemo biti hot spot za cijelu Europu. Zato je protokol nužno reformirati i napraviti dogovor na razini EU oko rješavanja migrantske krize. Hrvatska je kao zemlja graničar to već trebala inicirati. Rješenje nije žica i pendrečenje ljudi. U situaciji smo da glumimo graničnog policajca, prošli smo tehničke uvjete, ali nismo primljeni u Schengen.
Bi li glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas bio ministar unutarnjih poslova u vašoj Vladi?
- Ne razgovaramo o podjeli ministarstava. Nikša Vukas je moj prvi suradnik, čovjek s nevjerojatnom energijom, organizacijskim sposobnostima, pun političkog i poslovnog iskustva. Na njega ozbiljno računam.
Što je poanta zakona o porijeklu imovine koji ste najavili?
- Građane je u zadnje četiri godine najviše boljelo kada su gledali političare pod sumnjom na korupciju, bivše ministre koji su imali vile, stanove, jahte, skupocjene Mercedese u dvorištu, koji su preko vikenda, poput predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a, upisali 26 nekretnina u imovinsku karticu, a da za tu imovinu nisu mogli dokazati porijeklo. Građani s pravom pitaju kako mogu imati imovinu koja je višestruko veća od onog što su mogli zaraditi. Zato idemo sa zakonom o porijeklu imovine. Treba oporezovati nesrazmjer između imovine i prihoda.
Najavljujete i reformu pravosuđa. Tko bi je proveo?
- SDP ima najjači pravosudni tim. U njemu su Ivo Josipović, Peđa Grbin, Josip Kregar, Loris Rak, Alen Čičak, Mijo Kladarić i Vojko Braut. Naša pravosudna koordinacija je pripremila čitavu reformu pravosuđa. To su ljudi koji u svakom trenutku mogu kvalitetno obnašati funkcije na bilo kojoj razini. Hrvatska jako loše stoji po pitanju korupcije, a jedan od razloga je loše pravosuđe. Mi ćemo ujednačiti sudsku praksu, propisati strože kazne, skratiti sudske procese, digitalizirati pravosuđe, modernizirati sudove…
Premijer kaže da bi obnova Zagreba nakon potresa mogla koštati 30 milijardi eura. Otkud novac za to?
- Je li to netko izračunao tako da je izašao na teren i napravio procjene? To su projekcije temeljene na paušalnom i proizvoljnom pristupu. Grad Zagreb se mora obnoviti i tu vidimo veliki prostor za pokretanje građevinskog i investicijskog ciklusa. Na prvom je mjestu obnoviti domove kako bi se ljudi mogli u njih vratiti i nastaviti normalan život. Važno je da Hrvatska iskoristi fondove EU koji joj stoje na raspolaganju za slučajeve elementarnih nepogoda. Hrvatska još nije aplicirala, a rok istječe za sedam dana. Ne znam što čekaju i zašto nisu uzeli dvije milijarde eura koje bismo mogli povući kao osiguranje za rizik od potresa.
Dođe li na jesen do novog, jačeg vala pandemije koronavirusa, a vi budete premijer, što biste učinili? Biste li Hrvatsku ponovo stavili u karantenu ili biste posegnuli za švedskim modelom?
- Mislim da švedski model nije dobar. Imali su puno više žrtava i veću smrtnost nego Danska, Norveška i Finska, zemlje u njihovu okuženju. SDP priprema kompletnu strategiju borbe za eventualni drugi val pandemije. Ona će obuhvatiti sve što ova Vlada nije napravila u prvom dijelu. Tu je pomoć gospodarstvu i građanima kroz posebne mjere, kroz europski recovery plan, korištenje programa potpore SURE za skraćeno radno vrijeme, korištenje europskih sredstava za osiguravanje likvidnosti poduzetnika, korištenje hrvatskih potpornih institucija poput HABOR-a i HAMAG-a.
U zdravstvenom dijelu pripremamo nove protokole za izolaciju bolničkog sustava i sprečavanje ulaska Covida-19 u njega, nove protokole za domove umirovljenika koji zbog nesposobnosti resornog ministarstva nisu bili pod posebnim režimom.
Treće je otvaranje gospodarstva, odnosno procjena lockdowna. Podsjetit ću da je prema procjeni Google mobilityja prosjek hrvatskog lockdowna bio 40 posto, što znači da je 60 posto ljudi odlazilo na posao i da se radilo. U Španjolskoj i Italiji koje su najpogođenije lockdown je bio 80 do 90 posto. Morat ćemo naći zdravu mjeru. Bitna je disciplina građana koji su se pokazali jako odgovorni i zato smo prošli na razini ostalih zemalja istočne Europe.
Brine li vas što po svim istraživanjima javnog mijenja imate najniži rejting od svih političkih lidera?
- Ne opterećujem se percepcijom jer je vrijeme da se suočimo s istinom, a ja sam zagovornik istine. Ako ćemo se lagati i prikazivati stvari onakvima kakve nisu, ništa nećemo napraviti. Jedina prava anketa je ona na dan izbora. Uvjeren sam da će građani glasati za istinu i restart Hrvatske.
Zašto mislite da će vas građani birati za premijera, a nemate nikakvo iskustvo u vlasti?
- Pokazao sam da znam okupiti ljude, organizirati dobar tim. Kada su me podcjenjivali i napadali pobijedili smo na europskim izborima, a naš je kandidat pobijedio na predsjedničkim izborima. Uvjeren sam u pobjedu i na parlamentarnim.