Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu s komemoracije u Jasenovcu da se Vladina politika zasniva na smanjenju podjela u društvu, osudi zločina iz II. svjetskog rata, pijetetu prema žrtvama te kulturi sjećanja koja pridonosi razumijevanju i toleranciji.
"Politika koju vodimo bazira se na jasnoj osudi zločina, na pijetetu prema žrtvama, njegovanju kulture sjećanja i na kontinuiranom i predanom radu na razumijevanju i toleranciji u društvu", izjavio je Plenković novinarima pri obilasku spomen područja.
Dodao je kako je svo nasljeđe koje hrvatski narod ima kroz totalitarne režime bolno i teško, dijeli hrvatski narod.
Zadaća vlasti i obrazovnog sustava da smanjuju podjele
Naglasio je kako je stoga zadaća vlasti i obrazovnog sustava da smanjuje te podijele, kako bi istina koja se dogodila bila jasno vidljiva svima.
"Na tom tragu su sve naše aktivnosti sve ove godine i bit će u budućnosti, očekujemo da takvu politiku čuju i razumiju i predstavnici žrtava", rekao je premijer.
Napomenuo je da su predstavnici njegove vlade već četvrti put na komemoraciji kako bi "osudili strahote" koje su se događale u Jasenovcu za vrijeme II. svjetskog rata, kao i zločine koje je počinio ustaški režim.
"Ono što je dobro da je današnje obilježavanje okupilo sve ključne dužnosnike državne vlasti. Ove godine je bila velika obljetnica vezana za logor Auschwitz, tada smo vrlo decidirano i u javnosti osudili fašističke i nacističke zločine, to radimo i sada te želimo da u Hrvatskoj njegujemo kulturu sjećanja", naglasio je Plenković.
Mlade osvijestiti da se jedna od strahota II. svjetskog rata dogodila u Jasenovcu
Vrlo važnim je ocijenio ponavljati mladim generacijama da budu svjesni najvećih strahota koje su se dogodile tijekom II. svjetskog rata, da se jedna od takvih ružnih i tužnih epizoda dogodila i u Jasenovcu.
"Radimo na tome da predstavnici žrtava i vlasti zajednički odaju počast onima koji su ovdje poginuli. Pitanje dijaloga s predstavnicima žrtava je kontinuirano, veliki napori učinjeni su u mandatu ove Vlade, puno veći nego ranije", poručio je.
Plenković je podsjetio kako kao predsjednik Vlade ne samo da je bio četiri puta u Jasenovcu, već je bio i u Yad Vashemu i Auschwitzu. "Politika koju vodimo, izjave koje dajemo su čvrste, jasne i s te strane otvoreni smo za daljnji dijalog", ustvrdio je.
Upitan kako komentira navode da se u Ministarstvu branitelja financiraju "neoustašofilske udruge" koje istražuju navodni trostruki logor u Jasenovcu te zašto si Vlada dopušta "takvu blamažu", odgovorio kako njegova vlada "nema nikakvog sluha za revizionizam".
"To smo puno puta kazali i dokazali, što se tiče tih konkretnih projekata vidjet ću to s nadležnim ministrom", rekao je premijer.
Milanović: 'Jasenovački logor jedan od najrigoroznijih u II. svjetskom ratu'
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u srijedu je izrazio zadovoljstvo ovogodišnjom zajedničkom komemoracijom za žrtve ustaškog logora u Jasenovcu, koji je naveo kao jedno od najrigoroznijih mjesta u II. svjetskom ratu i općenito.
Milanović je nakon polaganja vijenaca na spomen području izjavio kako je zadovoljan zajedničkom komemoracijom, na kojoj se i sam angažirao, iako mu je teško na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora govoriti da mu je zbog nečega drago, "jer samo je mjesto krajnje turobno i teško".
"No, reći ću da mi je drago jer smo nakon dugo vremena, a na jedan način i prvi put s obzirom na politički kontekst i s obzirom što se događalo proteklih godina, došli u ovom sastavu. Tri predstavnika izvršno-predstavničke državničke vlasti, ne sudske, i predstavnici žrtava te antifašista", istaknuo je.
Predsjednik je zadovoljan i što je na ovoj komemoraciji "konačno izbjegnuta govorancija", što mu je i bila želja.
"Htjeli smo poslati jednu poruku, signal da je ovo jedno od najgroznijih mjesta II. svjetskog rata i općenito", poručio je.
HOS-ovu ploču u Novskoj treba maknuti i negdje baciti
Milanović se osvrnuo i na HOS-ovu spomen ploču na kojoj je uklesana ustaški pozdrav "Za dom spremni", koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku, poručivši kako to treba maknuti i negdje baciti, jer to nema veze s Domovinskim ratom.
"Sam predsjednik Tuđman je samo vrebao trenutak kada da regularnoj vojsci pripoji i paravojne formacije. To mu je uspjelo 1991. Onaj tko misli da se u Domovinskom ratu pod 'Za dom spremni' borio samo za Hrvatsku mora znati da se nije borio samo za Hrvatsku, nego i za restauraciju države iz 1941.", naglasio je.
Predsjednik je podsjetio da je Hrvatske priznata u siječnju 1992., kada je već i bila država sa svojom vojskom, policijom i svim državnim tijelima.
"Mi smo i u socijalizmu imali najveći broj državnih atributa. Dakle, pored takve, stvarati paravojsku... postoji neki dugi plan", dodao je.
Milanović je izrazio nadu da će nakon pandemije koronavirusa splasnuti "neke stalno iritantno prisutne teme". "Nadam se da ćemo na ljude koji budu potencirali takve teme i na njima graditi svoj status, gledati s podsmijehom, a ne s prezirom", istaknuo je.
Neću ići na komemoraciju za žrtve Bleiburga na Mirogoju
Potvrdio je da neće ići na komemoraciju za žrtve Bleiburga, koja će se ove godine održati na Mirogoju. "Nisam nikada išao i neću ići. Moj stav je poznat", poručio je.
Podsjetio je da je obilazio mjesta na kojima su 1945. godine pobijeni ljudi.
"To je ratni zločin, krajnje ozbiljan, bez ulaska u kontekst što se događalo, kojeg datuma i kako se to moglo izbjeći. Jedno su žrtve, a drugo je komemoracija nečemu što je čista politika. Žrtve su žrtve i njih se komemorira na Teznom, tamo sam bio 2008 godine", kazao je i dodao da je na Bleiburg išao u znak poštovanja.
"Ovdje je poubijan veliki broj ljudi, a govorimo o desecima tisuća. Ne mislim da je dobro da se takav rat potiče i da ga se izjednačava s društvenim radom koji je na tragu borbe za istinu", odgovorio je Milanović na upit što misli o revizionizmu i financiranju pojedinih udruga od Ministarstva branitelja.