INTERVJU S BORISOM HUZJANOM

'VINJETE ODLAZE U POVIJEST!' Glavni direktor HAC-a progovorio o novom modelu naplate cestarine: 'Tako će naplaćivati cijela Europska unija!'

    AUTOR:
    • Mark Cigoj

  • OBJAVLJENO:
  • 11.01.2018. u 13:25

Hanza Media

 

Boris Huzjan (55) imenovan je glavnim direktorom HAC-a početkom prosinca 2017., u trenutku kada se provelo pripajanje HAC ONC-a HAC-u. Huzjan je dipl. ing. građevinarstva i doktor prometnih znanosti, bio je dugogodišnji direktor tehničkog sektora, projekata EU te član Uprave HAC ONC-a, a ovo je njegov prvi intervju kao glavnog direktora najveće hrvatske cestovne kompanije, HAC-a.

Kako ocjenjujete stanje u HAC-u i svoju poziciju na njegovu čelu?

- Na čelo HAC-a dolazim s mjesta direktora HAC ONC-a, tako da imam neposredna iskustva u poslovanju HAC-a, posebno kad je riječ o najvećem dijelu poslovanja, koji se odnosi na održavanje i naplatu cestarine, što je izvodio HAC ONC. Pripajanjem HAC ONC-a HAC-u kontinuitet poslovnih procesa se nastavlja. Dakle, u ovom kontekstu nema puno iznenađenja. Najveći je dio mojeg poslovnog puta vezan uz cestovni sektor, a godine iskustva na rukovodećim pozicijama u ovom sektoru smatram dobrim temeljem za vođenje velikog sustava kao što je HAC. Istaknuo bih da HAC ne čini samo Uprava nego cijeli niz stručnjaka u svojim područjima rada i svi zajedno ćemo, kao tim, pridonijeti odgovornom ispunjavanju zadataka. Snagu tvrtke čine ljudi. Za uspješno obavljanje posla važni su motivacija i pozitivan pristup. Međutim, da biste to dobili, radnicima je bitna komunikacija, kao i jasne smjernice nadređenih. Dolazimo do toga da je za dobro poslovanje ključan timski rad. Naravno da direktor donosi odluke i udara smjer razvoja i povećanja efikasnosti poslovanja i to ću i činiti.

Koji je razlog pripajanja HAC ONC-a HAC-u?

- Budući da su operativne službe, naplata cestarine i održavanje autocesta izdvojeni isključivo zbog monetizacije, odnosno privatizacije te da je Vlada odustala od prodaje, više nema ni jednog razloga za postojanje dviju tvrtki. Vlada je u ožujku 2017. donijela odluku o prihvaćanju poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora. Prihvaćanjem projekta ‘Modernizacija i restrukturiranje sektora cestovne infrastrukture’ sa Svjetskom bankom, Vlada je otvorila put prema optimizaciji duga javnih trgovačkih društava u cestovnom sektoru te postizanju održivog modela njihova poslovanja kroz poslovno i financijsko restrukturiranje. U okviru navedenog projekta sa Svjetskom bankom, jedna od mjera je i pripajanje HAC ONC-a HAC-u. Ta je mjera jako važna za proces financijskog i operativnog restrukturiranja te da bi se u konačnici postigla dugoročna stabilnost poslovanja. U kontekstu tog projekta, važno je naglasiti da se restrukturiranje cestovnog sektora ne odnosi samo na financijski aspekt nego i na onaj operativni, budući da je uz financijsku stabilnost tvrtke potrebno postići i operativna poboljšanja u ključnim područjima te je upravo zbog toga i provedeno pripajanje HAC-ONC-a HAC-u. Ova statusna promjena samo je jedna od aktivnosti za uspješnu provedbu cjelokupnog projekta, čiji je cilj poboljšati strukturu financiranja dugova do mjere kako bi cestovni sektor mogao sam, iz vlastitih izvora, otplaćivati te progresivno smanjiti razinu godišnje otplate duga i time smanjiti svoj utjecaj na javne financije. A svakako je bitno uspostaviti učinkovito upravljanje infrastrukturom.

Koliki su ukupni dugovi HAC-a i kakav je vaš plan za vraćanje tih dugova?

- Ukupni dug HAC-a iznosi oko 22 milijarde kuna. U sklopu projekta poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, resorno ministarstvo angažiralo je financijskog savjetnika koji trenutno radi na procesu refinanciranja i restrukturiranja duga tako da se dio duga restrukturira/reprogramira, a da se dio prijevremeno otplati sredstvima koje je RH prikupila putem izdanja obveznica. Moram naglasiti da se kreditna zaduženost nije povećala. Međutim, i rast prihoda od naplaćene cestarine od gotovo 14 posto u 2017. pouzdan je pokazatelj da smo na dobrom putu i ovo će povećanje prihoda u razmjernom dijelu svakako poboljšati financijsku konstrukciju poslovanja.

Hoće li pripajanje dovesti do ušteda u troškovima poslovanja?

- Nema jednostavne formule. U Upravi HAC-a sam tek mjesec dana i prvi je zadatak bio provesti uspješno pripajanje naplate cestarine i održavanja u jedinstvenu tvrtku. Usporedo s tim provodi se i proces kadrovskog restrukturiranja; riječ je o dobrovoljnom odlasku 200-tinjak ljudi. Nastojali smo to odraditi na socijalno prihvatljiv način, ali u skladu s pismom sektorske politike u suradnji sa Svjetskom bankom i, naravno, u dijalogu sa socijalnim partnerima. Sljedeći korak je povećanje efikasnosti i reorganizacije tvrtke uz smanjenje troškova poslovanja. Imamo odgovornost donositi odluke koje će HAC-u dugoročno osigurati održivo i stabilno poslovanje, čime će se direktno ili indirektno pridonijeti i općem razvoju gospodarstva.

Na koje načine, konkretno, planirate uštede?

- Kroz proces restrukturiranja očekujem uštedu u svim segmentima poslovanja, osobito u planiranju investicija i održavanja. U poslovnom je svijetu normalno da se puno studioznije ulazi u natječaje i da se detaljnije gledaju cijene koje se mogu postići, svakako je potrebno i preciznije planirati potrošnju i pratiti tržište. Radit ćemo na povećanju prihoda i istodobno na smanjenju troškova na rashodovnoj strani. Smisao restrukturiranja i ušteda nije otpuštanje ljudi, nego bolja efikasnost. Dio pitanja je koliko nam izvršitelja treba u određenim procesima, ali je važnije pitanje što trebamo učiniti da zaposlenici koji ne rade počnu raditi efikasno, kao oni najbolji. Vezano za konkretne uštede, imamo izvrsne inženjere u domeni projektiranja. Pokrenuli smo proces certifikacije za ovlaštene inženjere jer ne vidim zašto sami ne bismo radili jednostavnije projekte i, prema projekciji, godišnje uštedjeli pola milijuna kuna. To je samo jedna od mogućih ušteda. Primjera radi, u HAC ONC-u prema projektnoj procjeni trošak bojanja jednog tunela angažmanom vanjske tvrtke procijenjen je na 5,5 milijuna kuna. Meni je to bilo neprihvatljivo te sam odlučio to napraviti u angažmanu vlastitih potencijala u društvu. Imamo potrebnu mehanizaciju i radnike, bilo je potrebno jedino kupiti boju i materijal. Time smo trošak bojanja tunela smanjili na oko 400 tisuća kuna. Da zaključim, prostora uvijek ima, potrebno je samo donijeti argumentiranu odluku i ustrajati na izvršenju.

Kako mislite uštedjeti u planiranju investicija?

- Prije svega, fokusiran sam na sredstva iz fondova EU, to su itekako realna sredstva i uistinu se svaki kvalitetan projekt može aplicirati na te fondove. Ovdje mislim ne samo na gradnju nego i na opremu u segmentu sigurnosti autocesta. HAC trenutno koristi sredstva za dva projekta iz fondova EU, most Svilaj i projekt Crocodile2Croatia, u kojem sudjelujemo s ostalim upraviteljima autocesta i državnih cesta te resornim ministarstvom kao prijaviteljem projekta. Već imamo u pripremi nekoliko projekata u kojima vidimo mogućnost sufinanciranja, a time također očekujem ostvariti određene uštede u investicijama.

Što mislite da je najbolje za HAC kad je riječ o naplati cestarina: uvođenje vinjeta, nastavak rada s naplatim kućicama, pojačan PR vezan uz ENC ili neki treći model?

- U kontekstu razvoja modela naplate cestarine za sve skupine vozila, važno je istaknuti da je prijedlogom nove direktive Europskog parlamenta planirano da u skoroj budućnosti plaćanje cestarine bude moguće jedino po modelu prijeđene dionice autoceste - koji se primjenjuje u RH, a ne naplaćivanje cestarine za određeno razdoblje korištenja. Resorno je ministarstvo u sklopu svih reformi koje provodimo raspisalo javni poziv za iskazivanje interesa za izradu studije razvoja elektroničkog sustava naplate cestarine u RH. Namjera je unaprijediti postojeći sustav naplate cestarine, a studija će pokazati koji je oblik elektroničkog sustava naplate najpogodniji za autoceste pod upravljanjem HAC-a i ARZ-a, uvažavajući nove tehnologije.

Imate li u svojim planovima podršku Vlade?

- Ova je Vlada pokazala veliki senzibilitet i odgovornost prema problematici u cestovnom sektoru. Proces transformacije poslovanja tog sektora jedna je od najvećih reformi u Hrvatskoj danas. Bez ministra financija Zdravka Marića i ministra prometa Olega Butkovića, koji svojim angažmanom i cjelovitim pristupom kroz niz mjera daju neprocjenjiv doprinos, pomaci u rješavanju nagomilanih problema bili bi gotovo nemogući.

Kakvi su vaši odnosi s resornim ministrom Olegom Butkovićem?

- Naš je odnos profesionalan s obzirom na veličinu i složenost resora za koji je nadležan; ministar Butković izuzetno je koncentriran na naš dio resora i o svim temama redovito razgovaramo. Ministru je kao predstavniku vlasnika važno ispunjavanje zadanih ciljeva te, u tom smislu, naravno da kao direktor tvrtke u restrukturiranju, s krajnjim ciljem stabilnosti i održivosti sustava, imam podršku u aktivnostima koje provodimo.

Izdvajamo