Kolinda Grabar Kitarović izabrana je prošle nedjelje za predsjednicu države prema još uvijek privremenim i nepotpunim razultatima DIP-a, sa 50,74 posto ili 1,114.856 glasova birača. Iz tako prezentiranog rezultata logično se zaključuje da je nova predsjednica izabrana većinom glasova svih birača koji su glasali.
Međutim, dva dana nakon održanih izbora na društvenim mrežama i internetskim portalima pokrenuta je oštra javna rasprava o ustavnosti i zakonitosti izbora Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu. Legalnost izbora u srijedu je dovela u pitanje SDP-ovka Sandra Petrović Jakovina, koja je u izbornom stožeru Ive Josipovića bila zadužena za pravna pitanja, izjavivši kako smatra da je pobjeda Kolinde Grabar Kitarović upitna i da se o svemu mora izjasniti Ustavni sud zato što Zakon o izboru predsjednika nije usklađen s Ustavom, te da po Ustavu Grabar Kitarović nije izabrana predsjednica jer nije dobila većinu glasova svih birača koji su glasovali.
Problematični članak
Do pomutnje u tumačenju izbornih rezultata došlo je jer 95. članak Ustava propisuje da se “predsjednik Republike bira većinom svih birača koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja za 14 dana”. U Ustavu stoji da se izbor predsjednika Republike detaljnije razrađuje zakonom. U spomenutom je zakonu, jednako kao i u Ustavu, propisano da je za pobjedu u prvom izbornom krugu predsjedničkih izbora potrebna natpolovična većina svih birača koji su glasovali. Ako pobjednika nema u prvom izbornom krugu, spomenuti zakon propisuje da pobjednik postaje onaj tko “dobije najveći broj glasova birača koju su glasovali”.
Relativna većina
Dakle, zakon u drugom krugu ne propisuje potrebu osvajanja natpolovične većine svih birača koji su glasovali, već relativnu većinu.
Nesporazumu u tumačenju pridonio je DIP koji je još uvijek neslužbene rezultate drugog izbornog kruga prikazao kao udio glasova za kandidate u broju važećih listića.
Dr. sc. Vedran Đulabić, docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te pokretač i urednik bloga Administratio Publica, smatra da je DIP u tome pogriješio.
U prvom krugu DIP je glasove kandidata prikazao kao udio u broju birača koji su pristupili glasovanju, priznajući kao glasove i nevažeće listiće. Da je na drugi krug primijenjena ista metodologija izračuna kao na prvi krug, Kolinda Grabar Kitarović imala bi 49,36 posto glasova svih birača koji su glasali, a Josipović 47,9 posto glasova.
Biračko pravo
Rezultat je takav zahvaljujući tome što je Grabar Kitarović dobila samo 32.435 glasova više nego što je dobio Ivo Josipović, a gotovo dvostruko više birača, njih 60.728, iskoristilo je biračko pravo ubacujući u glasačku kutiju nevažeći listić. Zahvaljujući tome, Grabar Kitarović iako ima više glasova od Josipovića nema natpolovičnu većinu svih birača, a tako se do danas nisu raspleli niti jedni predsjednički izbori. Đulabić tumači da je i s takvim rezultatom Kolinda Grabar Kitarović zakonito izabrana.
- S obzirom na to da se u drugom krugu primjenjuje pravilo relativne većine, potrebno je utvrditi koliko je glasova dobio pojedini kandidat te koliko je bilo nevažećih listića, i to sve staviti u odnos prema broju birača koji su glasovali u tom krugu, a ne u odnos prema važećim listićima, što je napravio DIP - kaže Đulabić, koji smatra da je osporavanje izbora jahanje mrtvog konja.
Sandra Petrović Jakovina, međutim, ustraje u stavu da izbor nove predsjednice nije u skladu s Ustavom te je izjavila da bi Ustavnom sudu bila potrebna pravna vratolomija da u slučaju ovih izbora proglasi kako se ustavna norma prema kojoj se za izbor predsjednika traži apsolutna većina glasova birača ne primjenjuje na neki zakon, odnosno na oba izborna kruga.
HDZ-ov ustavni stručnjak Vladimir Šeks smatra nebuloznima izjave da je pobjeda Grabar Kitarović u drugom krugu upitna jer nije dobila većinu glasova svih birača koji su izašli na birališta.
- Ustav jasno kaže da se predsjednik bira većinom svih birača koji su glasali, a u dodatku je stavak koji govori da se izbor ponavlja za 14 dana ukoliko nitko od kandidata ne dobije većinu glasova svih birača koji su glasali.Isti članak Ustava propisuje i da se izbor predsjednika uređuje Zakonom o izboru predsjednika prema čijem članku 17. pobjeđuje onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasali. Dakle, više glasova u drugom krugu dobila je Kolinda Grabar Kitarović - kazao je za Jutarnji list Vladimir Šeks.
Različita tumačenja
Na to pitanje konačan odgovor može dati samo Ustavni sud nakon objave službenih rezultata Državnog izbornog povjerenstva. S obzirom na navedene dvojbe, moguće je da će Ustavni sud dobiti zahtjev za ocjenom ustavnosti ovih izbora, a s obzirom na to da su se pojavila različita tumačenja Ustava i Zakona o izboru predsjednika, to bi tumačenje “ex officio”, tj. po službenoj dužnosti trebao dati i sam Ustavni sud.
Iznenadna izjava visokog izvora iz Banskih dvora
“Nećemo pozdraviti Kolindu Grabar Kitarović jer je ona neustavno izabrana za predsjednicu Republike. Ustav precizno navodi kako je predsjednik Republike Hrvatske izabran većinom glasova birača koji su glasali, a ona je dobila manje od polovice glasova. Hrvatska se nalazi u ustavnoj krizi i to će vrlo skoro svima postati jasno”, iznenadno je u srijedu za Jutarnji list izjavio visoki dužnosnik vladajuće Socijaldemokatske partije Hrvatske s kojim smo inicijalno namjeravali razgovarati o tome hoće li uskoro doći do normalizacije odnosa s novoizabranom predsjednicom Grabar Kitarović.
Umjesto toga uslijedilo je tumačenje da se ona uopće ne bi smjela predstavljati kao predsjednica Republike Hrvatske.
Iako se posljednja dva dana počelo neslužbeno razgovarati o ovom pitanju, posebno na društvenim mrežama, ovo je prvi put da iz vladajućih krugova dolazi eksplicitno stajalište kako izbor Kolinde Grabar Kitarović nije u skladu s Ustavom.
Izvor Jutarnjerg lista pozvao se na članak 95 Ustava Republike Hrvatske u kojem piše:
“Predsjednik Republike bira se većinom svih birača koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana"”.
Sada se čeka da Državno izborno povjerenstvo i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin proglase službene rezultate, a tada bi mogla uslijediti i službena reakcija iz vladajuće koalicije.
“Hrvatin je sigurno svjestan da je ovo neustavna situacija, ali sada možemo samo čekati DIP-ovu objavu konačnih službenih rezultata. Nakon toga, budite sigurni da će netko podići ustavnu tužbu jer Kolinda Grabar Kitarović nije legalno izabrana”, ponovio je sugovornik Jutarnjeg lista. (Robert Bajruši)