Na mjestu nekadašnje zagrebačke sinagoge koju je srušila ustaška vlast tijekom ove godine planira se početak gradnje modernog višenamjenskog židovskog centra. O tome su nedavno razgovarali premijer Zoran Milanović i vodstvo Židovske općine Zagreb, koja je organizator budućeg projekta koji će se nalaziti u Praškoj ulici, što su za Jutarnji list potvrdili u hrvatskoj vladi.
Iako sudionici spomenutog sastanka nisu željeli otkriti detalje, prema informacijama Jutarnjeg lista, u Vladi, ali i vlastima Grada Zagreba, podržan je plan iza kojeg stoji Zagrebačka židovska općina. Što je zapravo i suštinski važno jer je u pitanju projekt čija je cijena približno 13,4 milijuna eura. U tome bi kao glavni strateški partneri najviše investirali Grad Zagreb i Vlada - svaki s po 5,700.000 eura, dok bi ostatak pokrile donacije i bankarski krediti.
Geotehnički elaborat
Osim premijeru, predstavnici Židovske općine Zagreb su u prosincu 2014. plan Židovskog centra na mjestu srušene sinagoge predstavili i trenutnoj zagrebačkoj gradonačelnici Sandri Švaljek. Odluku o rušenju sinagoge ustaška vlast donijela je s obrazloženjem da se “ne uklapa u urbanistički plan grada”. Rušena je od jeseni 1941. do kasnog proljeća 1942., a razaranje sinagoge simbol je tragedije ovdašnje židovske zajednice. Kada je 10. travnja 1941. proglašena NDH, u Zagrebu je bilo oko 11.000 Židova, a rat je preživio tek svaki peti.
U 2013. su završena geomehanička ispitivanja na parceli i napravljen geotehnički elaborat. Plan Židovskog centra izuzetno je ambiciozan. Predviđa se da se zgrada sastoji od sedam nadzemnih i tri podzemne etaže, ukupne veličine 10.600 četvornih metara. Detaljni opis projekta objavljen je u glasniku Židovske zajednice u Hrvatskoj “Ha-Kol”, a tekst je potpisao Dean Fridrich, glavni tajnik Židovske općine Zagreb. Fridrich tako piše kako bi Židovski centar trebao objediniti potrebu za sinagogom i memorijalnim centrom u spomen na žrtve Holokausta, a u kulturnom smislu postao mjesto koje će privlačiti stanovnike Zagreba. Iako još nije postignut konačni dogovor s državnim i gradskim vlastima, dr. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine, i u inozemstvu je najavio početak gradnje centra na mjestu nekadašnje sinagoge.
Nedavno je u Veneciji otvorena izložba “Zagrebačka sinagoga 1867. - 1942. - 2015.”, upriličena prigodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, i pritom je Ognjen Kraus najavio gradnju Židovskog centra s Memorijalnom sinagogom na mjestu razorenog hrama.
Otezanje zbog spora
“Iako naša sinagoga već sedamdesetak godina nedostaje u slici grada, ona postoji u našem srcu i umu. Na njezinu mjestu planiramo sagraditi zgradu u kojoj će biti spojene prošlost, sadašnjost i budućnost”, izjavio je tom prilikom Kraus.
Gradnju sinagoge usporio je i sukob 2005., kada se Židovska općina u Zagrebu podijelila na Židovsku općinu i Bet Israel. Spor je nastao nakon što tadašnje vodstvo Općine nije produljilo ugovor s rabinom Kotelom Da Donom, pa se dio nezadovoljnika odcijepio od Židovske općine i osnovao Bet Israel. Najpoznatiji članovi Bet Israela su Slavko i Ivo Goldstein, renomirani publicisti i povjesničari, koji su bliski sa Zoranom Milanovićem. Slavko Goldstein je još 1986. predložio gradnju nove sinagoge, a aktualno vodstvo Židovske općine dalo je prednost gradnji višenamjenskog centra.
Sinagoga, muzej, vrtić, knjižara...
Sinagoga treba imati 200 mjesta za posjetitelje i u tom dijelu bit će rabinov ured. U sinagogi se neće održavati samo vjerski obredi, već i predavanja i koncerti. Dio centra namijenjen je muzeju posvećenom povijesti zagrebačkih Židova, a ostali su dijelovi komercijalne prirode. Na višim dijelovima nalazit će se dječji vrtić ‘Mirjam Weiller’, te Dom za starije. Dio je namijenjen za urede, a u prizemlju će biti kafić i knjižara.