StoryEditor
OČAJNIČKI POTEZ VLADE

Vlada iza zatvorenih vrata odlučila: PDV idući tjedan skače na 25 posto!

Tri godine zaredom pada bruto domaći proizvod, čime je Hrvatska praktički u depresiji
 Vojko Basic / CROPIX

>>>NOVO<<< - Na sjednici užeg kabineta Vlade održanog kasno poslijepodne odlučeno je da se PDV poveća s 23 na 25, te da se deficit državnog proračuna smanji sa 16 na 9 milijardi kuna, neslužbene su informacije iz Vlade koje doznaje HRT.

Sljedeći tjedan odluka će biti ozakonjena, a ministar financija Slavko Linić već radi projekciju proračuna na osnovu nove, više stope PDV.

Opća stopa PDV-a povećava se sa sadašnjih 23 na 25 posto čime bi se u državni proračun slilo više od tri milijarde kuna. Kao što je već ranije najavio resorni ministar Veljko Ostojić, u turizmu i ugostiteljstvu primjenjivat će se međustopa od 10 %.

Opće poskupljenje, koje je nakon povećanja PDV-a neizbježno, a koje bi ugrozilo mnoge građane, trebalo bi ublažiti uvođenjem međustope od 10 posto na prehrambene proizvode i komunalne usluge. Nova stopa mogla bi zaživjeti 1. ožujka.

Dr. Tihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, za Slobodnu Dalmaciju kaže da povećanje poreza na potrošnju, konkretno PDV-a s 23 na 25 posto, znatno može sanirati i konsolidirati javne financije.

Međutim, ističe da je pri tome potrebno primijeniti sve moguće izuzetke, u smislu zaštite osoba s nižim primanjima.

'Sama promjena PDV-a neće biti dovoljna za rast, zaposlenost, zaštitu srednjeg sloja stanovništva, povećanje kreditnog rejtinga', kaže dr. Domazet. (JL)

___________________________

Više gotovo nema dileme: PDV će rasti s 23 na 25 posto, piše Slobodna Dalmacija . Je li to očajnički potez Vlade da začepi rupe u javnoj potrošnji ili samo dio paketa konzistentnih mjera ekonomske politike koji bi u konačnici trebao dovesti do dva najvažnija cilja: gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti?

I, što je još važnije, znači li rast PDV-a za dva indeksna poena da će se i ovoga puta sve prevaliti na pleća građana, radništva i srednjeg sloja koji je ponajmanje kriv što nam je voda došla do grla?

- Dosadašnja ekonomska politika, osobito posljednjih 7 do 8 godina, dovela je hrvatsko gospodarstvo u krizu u kakvoj nikada nije bilo. Tri godine zaredom pada bruto domaći proizvod ( BDP).

Time je Hrvatska praktično u depresiji. Željeni rast i zapošljavanje, što bi u perspektivi značilo i rast standarda, moguće je postići ako osiguramo da hrvatske kompanije i proizvodi budu konkurentni, pogotovo u izvozu roba i usluga, ako nacionalna štednja bude usko vezana uz investicije i ako budu aktivni i usklađeni svi segmenti ekonomske politike.

- Tu, zapravo, dolazimo do PDV-a i učinaka njegova rasta. U takvim uvjetima ima smisla povećanje PDV-a, i to kao jedne od mjera fiskalne politike - kaže za “Slobodnu” dr. Tihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo.

On ocjenjuje da povećanje poreza na potrošnju, dakle indirektnih poreza, konkretno PDV-a s 23 na 25 posto, znatno može sanirati i konsolidirati javne financije.

Zaštita za najslabije

- Međutim, pri povećanju porezne stope PDV-a potrebno je primijeniti gotovo sve moguće izuzetke, u smislu zaštite osoba s nižim primanjima. Posve je jasno da će doći do rasta cijena usluga i proizvoda koje će izravno oboriti standard građana.

Valja znati da je porezna politika i sustav, dakle i porezna reforma samo dio ukupne ekonomske politike. Žele li se ostvariti spomenuti ciljevi, mi se zalažemo i očekujemo od Vlade uvođenje (posebnog) poreza financijskom sektoru, smanjenje poreza na dohodak, smanjenje poreza na dobit, te uvođenje (novih) poreza na imovinu.

Sama promjena PDV-a neće biti dovoljna za rast, zaposlenost, zaštitu srednjeg sloja stanovništva, povećanje kreditnog rejtinga - kaže dr. Domazet, piše Slobodna Dalmacija .

VODA:

Ako živite u Šibeniku i prošli mjesec ste potrošili samo devet kubika vode, po sadašnjem ćete porezu platiti 91,79 kuna. U slučaju povećanja PDV-a sa 23 na 25 posto, za istu potrošnju vode račun će vam narasti na 92,9 kuna.

TELEFON:

Ako ste prošli mjesec obavili 124 telefonska poziva i sa slušalicom na ušima proveli devet sati, 12 minuta i 48 sekunda, operater vam je poslao račun od 188,14 kuna. Da je kojim slučajem već povećan PDV na 25 posto, račun bi vam bio 191,2 kune.

SINDIKALNA KOŠARICA:

Kako će rast PDV-a utjecati na prosječnu hrvatsku košaricu potrebnu za preživljavanje prosječne hrvatske četveročlane obitelji? U ovom trenutku ona je na razini Hrvatske oko 6700 kuna.

Sindikalni čelnik Krešimir Sever ne dvoji da će ona porasti.

- Kada je PDV dignut s 22 na 23 posto, taj udar mnogi proizvođači i davatelji usluga su kompenzirali unutarnjim rezervama. Više to neće biti moguće. U ovom trenutku teško je praviti izračune te sindikalne košarice jer još ne znamo koji bi proizvodi mogli poskupjeti i koliko. Mene osobno više zabrinjava rast cijena struje i plina. Do toga će doći vrlo skoro, a za neke kategorije potrošača već je i došlo ukidanjem ranije uvedenih povlastica, kod struje na količinu potrošenih kilovata. Tu će tek doći do lančanog rasta cijena i udara na standard građana - kaže Sever.

MARŽE:

Što na sve to kažu trgovci? U trgovačkom lancu “Djelu”, tvrtki koja je od Županijske gospodarske komore proglašena najuspješnijom velikom tvrtkom na šibensko-kninskom području, tvrde kako više nema unutarnjih rezervi da bi zadržali cijene na postojećoj razini.

- Zaboravimo priče o velikim trgovačkim maržama. Samo na šibenskom području postoji deset jakih trgovačkih lanaca i tu je nesmiljena borba za svakog kupca srušila marže na minimum. Borimo se za preživljavanje. Jedan posto rasta ili pada prihoda “Djelu” s godišnjim prometom od 250 milijuna kuna znači mnogo. Za mnoge je to pitanje opstanka ili propasti. Koliko će kojem proizvodu rasti cijene ovisit će o svakom pojedinačnom artiklu, ali i ukupnim odnosima cijena i marži u tvrtki - kaže Joso Slamić, suvlasnik “Djela”.

AUTOMOBILI:

Naravno, skočit će i cijene automobila. Samo na temelju rasta PDV-a, bez mogućih korekcija trošarina, uz pomoć Davora Škugora iz Autocentra Aleksić napravili smo izračun za dva najprodavanija Opelova modela, corsu 1,2 i corsu 1,4. Corsa 1,2 s 84.487 kuna poskupjela bi na 85.860,77 kuna. Model ovog vozila s motorom od 1,4 poskupio bi s 91.447 kuna na 92.933,94 kune.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 16:16