ODGOVOR U 10 TOČAKA

Vlada liječnicima: ‘Ovo je prava istina o broju doktora u Hrvatskoj i plaćenim prekovremenim satima‘

Uoči sastanka pet liječničkih udruga s ministrom Berošem, Ministarstvo i Vlada iznijeli su očitovanja o aktualnoj temi

Prema podacima Eurostata, broj liječnika na 100.000 stanovnika 2019. godine iznosio je 351

 Goran Mehkek/Cropix

U jednoj od najaktualnijih, onoj vezano za manjak liječnika, navode da su od 2013. do 2023. iz Hrvatske otišla 1132 liječnika, a namjeru za napuštanjem Hrvatske iskazala su još 854 liječnika. Ipak, u isto su vrijeme od 2016. do 2023. godine zaposlena 2492 liječnika te 2187 medicinskih sestara.

I prema podacima Eurostata, čije podatke iznose tek sada, broj liječnika drastično je porastao. Primjerice, 2003. godine bilo je 243 liječnika na 100.000 stanovnika, 2013., 303, a 2019. godine broj je porastao na 351 na 100.000 stanovnika, što je blizu europskog prosjeka. Konkretno, govore iz Ministarstva, brojevi pokazuju da je od 2016. do 2023. godine u bolnicama u Mreži javne zdravstvene službe porastao ukupan broj zaposlenih liječnika za 1109.

Na pitanje što očekuje od današnjeg sastanka Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a, kaže da očekuju pomake, ali i da od svojih zahtjeva ne planiraju odustati.

- Ako do raspuštanja Sabora u proceduru uđe Zakon o radnopravnom statusu i koeficijentima, to bismo shvatili kao dobru volju i pomak - kaže Šmit. No, isto tako štrajk je i dalje u pripremi, a ako ne bude dogovora, on se može očekivati u svibnju.

Iz Ministarstva navode da su dosad riješili pitanje neisplaćenih prekovremenih sati, za koje je izdvojeno više od 83 milijuna eura, nadalje govore da su povećali primanja za ukupno 1,6 milijardi eura, što je više od 43% u odnosu na 2016. godinu.

- U predloženoj Uredbi o izmjenama koeficijenata liječnika prihvaćeni su svi prijedlozi strukovnih udruga te je Uredba u postupku. Zakon o radno-pravnom statusu liječnika uvršten je u Vladin plan za ovu godinu - govore u Ministarstvu.

Odgovori Ministarstva zdravstva na teze pet liječničkih udruga:

1. Svaki treći liječnik napušta zemlju, mnogi odmah nakon završetka fakulteta

Od 2013. do 2023. iz Hrvatske su otišla 1132 liječnika, a od 2016. do 2023. godine zaposlena su 2492 liječnika te 2187 medicinskih sestara.

2. U više od 50 općina na kopnu i na otocima nema liječnika primarne zdravstvene zaštite

Radi se na problemu, među ostalim provodi se i projekt uvođenja mobilnih ambulanti - autokampera - za ruralna područja.

3. U sve više hrvatskih bolnica nedostaje i liječnika specijalista i liječnika obiteljske medicine

Prema podacima OECD-a, Hrvatska se prema broju liječnika na 1000 stanovnika, kao i prema udjelu liječnika opće prakse i liječnika specijalista, nalazi blizu prosjeka EU. Od 2016. do 2023. broj zaposlenih liječnika porastao je za 1109.

4. U zdravstvenom sustavu trenutno nedostaje 2000 liječnika i 4000 medicinskih sestara

Prema podacima Eurostata, broj liječnika je porastao od 2003., kad su bila 243 liječnika na 100.000 stanovnika, na 351 liječnika 2019. godine.

5. Svaki treći liječnik u sustavu stariji je od 50 godina i za nekoliko godina nas neće imati tko liječiti

Osigurano je značajno financiranje deficitarnih specijalizacija. Medicinski fakulteti povisili su upisne kvote studenata.

6. Pacijenti na pojedine pretrage čekaju i po 600 dana

Krajem srpnja 2021. godine prosječno se čekalo 200 dana, a danas je prosječno čekanje 155 dana. Obrađuje se 50% više pacijenata nego tijekom pandemije uz 25% skraćeno čekanje.

7. Liječnici dnevno prime od 80 do 100 pacijenata i mogu im posvetiti tek nekoliko minuta

Izabrani liječnik u općoj obiteljskoj medicini dnevno primi u prosjeku 40 pacijenata, tj. odradi toliko postupaka uz prisutnost pacijenata, a drugi se kontakti odnose na postupke bez prisutnosti pacijenata (telefonsko i online savjetovanje) i administriranje (recepti za kroničnu terapiju, doznake za bolovanje, potvrde, ispričnice).

8. Liječnici se dnevno administracijom bave više od 60 posto vremena dok su čekaonice prepune

Administrativno se rasterećuju timovi obiteljske medicine uvođenjem administratora, preusmjeravanjem djela administracije prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te sestrinskim savjetovalištima.

9. Liječnike se tjera da krše zakone odrađivanjem suludog broja prekovremenih sati

Prekovremeni rad nije obveza, nego svojevoljna odluka liječnika kao što se odlučuju i za rad u privatnom sektoru u skladu s pravilnikom zdravstvene ustanove i ravnateljem bolnice.

10. Mladi liječnici u posebno su teškoj situaciji jer ih vežu robovlasnički ugovori

Potrebe zdravstvenih ustanova za specijalizacijama temelje na zdravstvenim potrebama stanovništva. Prijevremeni prekid rada i odlazak specijalizanta iz zdravstvene ustanove nije samo financijski gubitak za tu ustanovu, nego je puno veći problem zbog narušavanja dostupnosti zdravstvene zaštite za građane na tom području, i to u razdoblju od najmanje pet godina, koliko je potrebno za završetak nove specijalizacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2023 22:29