Sljedeće godine narast će socijalna pomoć, koja danas iznosi 800 kuna za samca te je gotovo dvostruko niža od linije ekstremnog siromaštva (1500 kuna mjesečno) te će se ukinuti gornji maksimalni iznos koji pojedina obitelj na ime socijalne pomoći može primiti.
Kako saznajemo u resornom Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, još su u izradi kalkulacije o tome koliko će točno rasti iznosi socijalne pomoći - donošenje novog zakona planirano je za drugo tromjesečje 2019. - te će to ovisiti o proračunskim mogućnostima.
No, sasvim je sigurno da će biti ukinuta odredba o maksimalnom mogućem iznosu socijalne pomoći, koja je uvedena 2014. godine, a koja je posebno pogodila višečlane obitelji. Naime, socijalna pomoć - koja je iste 2014. preimenovana u zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) - za svaku se obitelj računa s obzirom na broj članova: prvi odrasli član prima 800 kuna, drugi odrasli član 480 kuna (60 posto od 800 kuna) te svako dijete 320 kuna. No, bez obzira na broj djece, kućanstvo, sukladno aktualnom zakonu, ne može primati više od minimalne bruto plaće, koja trenutno iznosi 3439,80 kuna.
Svaka obitelj s više od šestero djece stoga prima manje od onoga što bi joj bazična računica jamčila.
S obzirom na to da djeca, ističu u Ministarstvu, čine 37 posto ukupnog broja osoba koje žive ispod linije siromaštva - a tako živi više od petine stanovništva Hrvatske - ovakvo je delimitiranje više nego potrebno.
Podaci pokazuju da u riziku od siromaštva živi više od 825.000 hrvatskih građana, a da socijalnu pomoć prima manje od 84.000 osoba - dakle, tek svaka 10. siromašna osoba, što je neodrživa situacija.
Rigorozni uvjeti
Prije svega to treba pripisati izuzetno rigoroznim uvjetima za primatelje socijalne pomoći, koji će se vrlo vjerojatno novim zakonom ublažiti. Naime, osoba koja prima socijalnu pomoć ne smije posjedovati apsolutno ništa osim stana u kojem živi, ne smije imati ušteđevinu, automobil (bez obzira na njegovu vrijednost) niti smije išta zaraditi: ako samac zaradi, primjerice, 300 kuna, toliko mu se odbija od socijalne pomoći, iako je evidentno da od 800 kuna ne može preživjeti mjesec.
Ako zaradi više od 800 kuna, socijalna pomoć mu se u potpunosti ukida, a s njom i druga prava koja su namijenjena primateljima, poput naknade za ogrjev, status ugroženog kupca energenta, besplatni udžbenici za djecu itd. Za očekivati je da će se smanjiti dohodovni cenzus te dozvoliti posjedovanje automobila manje vrijednosti, koji je, osobito u prometno nepovezanim dijelovima Hrvatske, mnogima nužan za normalan svakodnevni život.
- Potrebno je poduzeti mjere u svrhu poboljšanja adekvatnosti, odnosno visine ZMN-a na način da omogući značajnije smanjenje jaza siromaštva ili omogući izlazak iz siromaštva - kažu u Ministarstvu, a može se iščitati da bi se i odnosi iznosa socijalne pomoći mogli mijenjati te da bi obitelji za djecu mogle dobiti više od 40 posto osnovnog iznosa.
U Ministarstvu također najavljuju i redefiniranje drugih naknada, poput jednokratne pomoći, koja je limitirana na 2500 kuna za samca te 3500 kuna za obitelj godišnje. Prema zakonu, takva bi pomoć trebala služiti za premošćivanje trenutnih, akutnih materijalnih poteškoća. Međutim, zbog izuzetno niskih iznosa same socijalne pomoći, ona se dodjeljuje praktički svim primateljima jednom godišnje.
Novost je i konačno povećanje tzv. džeparca, odnosno naknade za osobne potrebe korisnika smještenih u domove na račun države, poput mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi, odraslih osoba s invaliditetom itd. Već dugi niz godina ta naknada iznosi 100 kuna - što je doista mizeran iznos - i to za sve kategorije korisnika: i za dijete od tri mjeseca i za studenta. Iznos bi se trebao povećati i diferencirati s obzirom na dob i specifične potrebe pojedinih korisnika.
Roditelji njegovatelji
Novi zakon će, kao što je ranije najavljivano, dodatno definirati status roditelja njegovatelja na način da roditelj koji je ostvario taj status - a radi se o roditeljima djece s najtežim oštećenjima, koja, primjerice, nisu pokretna ni uz pomoć invalidskih kolica te su im svakodnevno potrebni posebni zahvati za podmirenje osnovnih životnih potreba, poput hranjenja - mogu zadržati status i naknadu i jedan period nakon djetetove smrti.
Naknada iznosi 2500 kuna mjesečno. Osim roditelja, na status njegovatelja imaju pravo i partneri osoba s invaliditetom.
Rasterećenje
Novost je i da bi se od iduće godine trebali vratiti Obiteljski centri, koji su osnivani od 2006. do 2011. godine. Njihova je uloga trebala biti mekša od one centara za socijalnu skrb te su trebali prije svega imati savjetodavnu (ne i kažnjavajuću) ulogu te pomagati obiteljima, afirmirati odgovorno roditeljstvo, pomagati mladim roditeljima, trudnicama u teškim situacijama i drugo.
Obiteljski centri su 2014. ukinuti kao samostalne ustanove te su pripojeni centrima za socijalnu skrb, što je, po mišljenju struke, poništilo njihovu osnovnu svrhu: centri su vezani uz “problematične” obitelji te sada i obiteljske centre koristi vrlo uzak krug osoba, unatoč stalnom rastu obiteljsko-pravne problematike.
Zakon će ići i u smjeru rasterećivanja centara za socijalnu skrb, koji trenutno imaju oko 145 javnih ovlasti, te do boljeg ujednačavanja dostupnosti centara. Naime, u Gradu Zagrebu trenutno, kao pravna osoba, djeluje jedan jedinstveni centar s podružnicama, a donošenjem novog zakona omogućit će se osnivanje samostalnih centara u različitim dijelovima grada.