Domovinski pokret kojemu je na čelu Miroslav Škoro, kandidat za gradonačelnika grada Zagreba danas je izašao s novim priopćenjem u kojemu tvrde da su nevladine udruge u kojima su radili čelnici platforme Možemo!, a predvodi ju njegov protukandidat za gradonačelnika, Tomislav Tomašević za sebe izvukle pola milijarde kuna.
Budući da Škoro svakoga dana drugog dijela kampanje javno iznosi optužbe o „korupcijskoj hobotnici” u civilnom sektoru iz kojeg pojedinci javni novac kroz plaće, putne naloge i dnevnice u milijunskim iznosima prelijevaju u svoje džepove, tražeći istinu obratili smo se vladinom Uredu za udruge. Pitali smo jesu li optužbe Miroslava Škore osnovane, te jesu li udruge civilnog društva u Hrvatskoj leglo korupcije i izvor bogaćenja pojedinaca. Zanimalo nas je i kako se udrugama dodjeljuje novac, kontrolira li se, i kako, trošenje toga novca, dolaze li pritužbe na rad udruga i kako se one rješavaju.
Ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH, Helena Beus nije govorila o konkretnim Škorinim optužbama, ali je dala odgovor iz kojeg proizlazi da je točno sve ono što govori Tomašević odgovarajući na optužbe - da se udruge financiraju na temelju projekata koje dobiju na javnim natječajima, da se kontrolira provedba projekata, da postoji financijska kontrola udruga, kao i da su javno dostupni podaci o radu udruga i njihovom financijskom poslovanju.
- Od njezinog donošenja 2015. javna sredstva za projekte i programe od interesa za opće dobro koje provode udruge dodjeljuju se sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Ovaj dokument u potpunosti uređuje sve faze dodjele sredstava – od raspisivanja javnih natječaja, natječajne dokumentacije, preko ugovaranja do praćenja (programskog i financijskog) provedbe ugovorenih projekata i programa – kaže ravnateljica Ureda za udruge, Beus.
Za provedbu natječajnog postupka te ugovaranje i praćenje ugovorenih projekata odgovorna su, kaže dalje, tijela javne vlasti – davatelji financijskih sredstava, svatko u svom djelokrugu. Govoreći o ulozi vladina Ureda za udruge, kaže da on ima zadaću koordinacije politike javnog financiranja projekata i programa organizacija civilnoga društva te izvještavanja Vlade o provedbi same Uredbe.
Naglašava kako davatelj financijskih sredstava provjerava jesu li sredstva utrošena sukladno svrsi kojoj su dodijeljena.
- Davatelj sredstava obvezan je sukladno Uredbi provjeriti jesu li sredstva namjenski utrošena.
Ured za udruge ne posjeduje informacije o provjerama utroška dodijeljenih sredstava, izuzev vlastitih natječaja, već Ured objavljuje kumulativno financijsko izvješće za sve davatelje sredstava, koji su sklopili ugovore za financiranje organizacija civilnoga društva iz javnih izvora – kaže ravnateljica Beus.
Podsjeća, međutim, da su neprofitne organizacije, od kojih su udruge najbrojnija vrsta, i obveznici Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, te se za svaku neprofitnu organizaciju mogu pronaći javno dostupni podaci o prihodima i rashodima na godišnjoj razini.
- Mogu se naći u formatu financijskih izvještaja putem Registra neprofitnih organizacija, a detalje o svakoj registriranoj udruzi, uključujući javno objavljene statute zainteresirana javnost može pronaći u Registru udruga - kazala je Helena Beus.