Vlada premijera Zorana Milanovića snažno je podijeljena oko (ne)uvođenja outsurcinga u javne službe u državi. Na prošlotjednoj raspravi o ovom pitanju, sedam ministara podržalo je uvođenje outsourcinga, drugih sedmoro je bilo za takozvani spin off, a ministar uprave Arsen Bauk, ostao je suzdržan, doznaje se iz Banskih Dvora.
Outsourcing se sve više pretvara u važno političko pitanje jer sindikati organiziraju skupljanje potpisa, kako bi na referendumu srušili vladinu odluku o outsourcingu.
Nadglasavanje
U situaciji kada vladu ne podržava tri četvrtine građana, u Milanovićevom kabinetu očigledno postoje razlike oko toga treba li ustrajati na ovoj inicijativi ili odlučiti se na blažu varijantu.
Outsourcing podrazumijeva da bi čistačice, kuhari, zaštitari ili domari u javnim i državnim poduzećima ubuduće radili kod privatnika, što bi smanjilo troškove u proračunu. Spin off znači kako bi državne institucije osnovale tvrtke u koje bi prebacili ove ljude, i na taj način bi se izbjegla opasnost da neki od njih izgube posao u privatizaciji.
Pola vlade je za jednu varijantu, a pola za drugu. Odluka bi - ako se nešto ne promijeni - trebala biti donesena idućeg tjedna.
U vladi oko ovog pitanja još nije donesena odluka, kratko nam je odgovorio glasnogovornik Nikola Jelić.
"Budite sigurni da tako važnu odluku nećemo donositi nadglasavanjem već konsenzusom", pojasnio je jedan od ministara.
Kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, s odlukom o outsourcingu čekalo se do izbora novih ministara školstva i zdravstva, s obzirom da se radi o resorima koji će se najviše oslanjati na outsourcing usluge.
Ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić, nedavno je ponovno podržala outsourcing uz argument kako bi državni proračun ostvario uštede na materijalnim izdacima između 10 i 30 posto, a to bi na godišnjoj razini bilo približno 700 milijuna kuna.
Javne bolnice
Ali je i dodala da pored outsourcinga, unutar vlade još uvijek nisu odbačene druge dvije opcije - poboljšanje efikasnosti unutar institucija javnog sektora ili osnivanje "spin-off entiteta” to jest tvrtke u javnom vlasništvu stvorene na temelju izdvojene cjeline.
Još u rujnu 2012. iz vlade je plasirana informacija kako je, prema podacima ministarstva zdravlja, u javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno približno 48.000 ljudi. Pritom nezdravstveno osoblje, s oko 14.000 ljudi, čini čak 30 posto zaposlenih i troši dvostruko više bolničkog novca od europskog prosjeka. Procjenjeno je da bi se trošak nezdravstvenih djelatnika u sustavu zdravstva na taj način smanjio za pet do 10 posto, što bi na godišnjoj razini bilo 250 milijuna kuna.
U međuvremenu je dojučerašnji ministar zdravlja Rajko Ostojić odustao od uvođenja outsourcinga u bolnicama.
Sigurna radna mjesta
Outsourcing obuhvaća službe poput čišćenja, održavanja, kuhinje, praonica rublja, zaštitarske ili vrtlarske službe, za koje su u vladi smatrali kako se mogu prepustiti privatnom sektoru. I dok je outsourcing značio prepuštanje ovih službi i zaposlenih, u ruke privatnih tvrtki, spin off je umjerenija varijanta i podrazumijeva prelazak zaposlenih u službi čišćenja ili kuharica u tvrtku-kćer koju osniva sama bolnica ili druga javna ustanova. U sindikatima su bili skloniji spinoff-u, u kojem bi se čišćenje bolnica prepustilo tvrtki-kćeri u vlasništvu javne ustanove, što bi jamčilo koliko-toliko veću sigurnost radnih mjesta.
Žestoke reakcije
U ožujku je Milanka Opačić najavila kako bi se outsourcing najprije primjenio na čistačice u ministarstvima, školama i drugim institucijama osim bolnica. One bi do kraja godine trebale prijeći u privatne tvrtke koje će za navedene ustanove obavljati poslove čišćenja. Ministrica Opačić je pojasnila kako smatra da je prelazak zaposlenih koji se ne bave osnovnom djelatnošću ustanova u kojima su zaposleni, kod novog poslodavca, najracionalnije rješenje za smanjenje troškova.
Najava outsourcinga izazvala je žestoke reakcije zapslenih u javnim službama, kao i sindikata.
U međuvremenu potpisivanje zahtjeva za referendum je pokrenulo 17 sindikata iz javnog sektora, koji do 19. lipnja namjeravaju prikupiti 375 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma protiv 'outsourcinga'. Sindikati iz javnog sektora tvrde da je Vladina odluku o 'outsourcingu' neosnovnih djelatnosti u tom sektoru, u kojem radi 26.500 zaposlenika, 'avanturistička, bez analize, nepripremljena, neozbiljna i nekorektna prema sindikatima'.