ZAGREB - Modeli potpore gospodarstvu, iz paketa koje je Vlada usvojila, nisu još do kraja definirani, no Banski su dvori danas ipak usvojili dvije načelne odluke o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, koje se temelje na suradnji Vlade, Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka.
Taj je novac namijenjen tvrtkama koje su u probleme zapale nakon srpnja 2008., što znači da su poteškoće u poslovanju izravno vezne uz aktualnu krizu. Osnovat će se i fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) koji će novac ulagali u perspektivne projekte u suradnji javnog i privatnog kapitala.
Rizični projekti
- U ovom trenutku poslovne banke raspolažu s likvidnošću od preko četiri milijarde kuna, a i HNB je smanjenjem obvezne rezerve spreman osloboditi dio novca i tako u sustav ubrizgati do deset milijardi kuna - pojasnio je ministar financija Ivan Šuker.
Prema prvom modelu, dvije trećine sredstava koje bi oslobodila središnja banka poslovne bi banke tvrtkama plasirale preko HBOR-a, a s ostatkom tako dobivena novca samostalno bi raspolagale. Drugi je model namijenjen isključivo za razvojne investicijske projekte. U Vladi mnogo očekuju i od FGS-ova, koji će, prema modelu otvorenih investicijskih fondova rizičnog kapitala, ulagati u vlasničku strukturu tvrtki. Radi se zapravo o poticanju ulaganja u rizične projekte za koje postoje ideje, ali nedostaje novac. FGS-ovi, koji bi raspolagali s najviše milijardu kuna, ulagali bi novac u takve projekte zajedno s privatnim poduzetnicima, za što bi u zamjenu dobili i vlasnički udio, a onda bi se, nakon pet godina, povlačili iz nje.
Tako bi, primjerice, netko tko želi osnovati tvrtku mogao zatražiti pomoć FGS-a i zajedno s njim pokrenuti posao, prema modelu da poduzetnik sam daje jednu kunu, a FGS isto toliko.
Taj se model, tvrdi Đuro Popijač, ministar gospodarstva, pokazao uspješnim na Zapadu u proteklih 30-40 godina. U Europi je, ističe, preko tih fondova plasirano preko 370 milijardi eura, zahvaljujući čemu je više od 10 milijuna ljudi našlo posao. Prema tom su modelu osnivani i Microsoft, Google i e-Bay.
- Novac iz tih fondova namijenjen je pretežitoo za ulaganja u nove proizvode i tehnologije, ali može se koristiti i za restrukturiranje i preuzimanje drugih tvrtki - poručio je Popijač.
Industrija na koljenima
Iako su u Banskim dvorima zadovoljni današnjim odlukama, koje su, kako tvrde usklađene s propisima EU, mnogo je toga ostalo nedoročeno. Nejasni su, primjerice, kriteriji prema kojima će se neka tvrtka ili projekt kvalificirati za pomoć.
U Banskim dvorima za jednu od sljedećih sjednica najavljuju i pomoć industrijskim granama, koje je kriza bacila na koljena, kao što su tekstilna industrija ili građevinarstvo.
Uvjete kredita na kraju će ipak diktirati banke
Nelikvidni će koristiti novac HBOR-a
Tvrtke koje muku muče s likvidnošću trebale bi koristiti sredstva koja će se plasirati preko HBOR-a i poslovnih banaka, i to u omjeru 70 posto poslovne banke, a 30 posto HBOR.
Taj je model namijenjen i poduzećima koja žele refinancirati dugove, kao i tvrtkama koje imaju neplaćene obveze prema državi, pa zbog toga moraju ulaziti u nove kreditne aranžmane, za koje je upitno bi li ih i po kojim uvjetima sada dobile u poslovnim bankama. Ovaj će model najviše profitirati od očekivanog smanjenja obvezne rezerve kod HNB-a, čime će se osloboditi do 10 milijardi kuna.
Aukcijama do kredita za razvoj
Tvrtke koje imaju razvojne i investicijske projekte, ali za njih u ovom trenutku nemaju novca, trebale bi korisititi drugu varijantu prvog modela. U pozadini stoji novi jamstveni fond, koji će osnovati država, koji bi mogao raspolagati i ukupnim iznosom do milijardu eura. U HBOR-u će se jednom ili dvaput mjesečno održavati aukcije, na temelju kojih će poslovne banke procjenjivati koji im je od ponuđenih projekata najisplativiji.
Država bi preuzimala dio rizika, i to od 25 do 50 posto. O visini rizika koji bi država preuzela ovisit će i konačna kamatna stopa koja bi svakako trebala biti znatno niža od sadašnjih 10 ili 11 posto.
Milijarda u fondu za restrukturiranje
Pojedinci i tvrtke koji imaju ideje i programe, ali im za to - i to ne samo u krizi! - kronično nedostaju sredstva, mogli bi ih ostvariti preko Fondova za gospodarsku suradnju (FGS). Ideja je da se na svaku kunu koju u neki projekt uloži poduzetnik nadoveže isto toliko od FGS-a, koji bi zauzvrat dobio i vlasnički udio u tvrtki. Taj bi udio nakon pet godina, nakon što projekt zaživi, prodao. Ukupan iznos sredstava kojima će raspolagati FGS-ovi iznosit će najviše milijardu kuna. Taj je novac namijenjen i tvrtkama kojima je potrebno restrukturiranje, ali i za preuzimanja drugih tvrtki u zemlji i inozemstvu.
Gubitaši čekaju odluku Vlade
Vlada je jučer najavila da će uskoro osmisliti model pomoći hrvatskim tvrtkama koje je kriza bacila na koljena. Radi se ponajprije o tekstilnoj i građevinskoj industriji, koje spadaju u jake hrvatske brendove na okolnim tržištima, ali koje zbog krize sve teže posluju. U Banskim dvorima jučer nisu detaljnije opisivali ovaj model pomoći tvrtkama, no jasno je da mnoge hrvatske kompanije vape za njim, jer ih bez pomoći države čeka - stečaj! Za sličnim su modelom spasa tvrtki posegle i druge europske zemlje, pa u Banskim dvorima tvrde da će pomoć, kao i kod ostalih modela, biti usklađena s propisima EU.
Model 1a: Mjere za oporavak gospodarstva i razvitak
Povoljni krediti poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak: Prvi podmodel iz ove grupacije preporučuje se tvrtkama koje muku muče s likvidnošću.
Model 1b: Mjere za oporavak gospodarstva i razvitak
Krediti za razvojne investicijske projekte: naglasak bi bio na kreditiranju poslovnih banaka, a projekti bi se birali na aukcijama koje bi se održavale u HBOR-u i za koje bi jamčila država.
Model2: Osnivanje fondova za gospodarsku suradnju (FGS)
FGS je otvoreni investicijski fond rizičnoga kapitala, koji bi, u suradnji s poduzetnikom, pokrenuo tvrtku, za što bi dobio udio u vlasničkoj strukturi, koji bi nakon pet godina prodao. Model se može koristiti i za preuzimanje tvrtki.
Model 3: Mjere za pomoć ugroženoj industriji
Mjere za pomoć i domaćoj industriji koju je kriza bacila na koljena, posebno tekstilnoj i građevini. Te mjere nisu definirane jer Vlada ih tek treba donijeti.